Europska komisija žestoko je odgovorila na američko uvođenje 25 posto carine na sav uvoz aluminija i čelika iz Europe.
Od travnja će se aktivirati protumjere vrijedne 26 milijardi eura koje su bile suspendirane 2018. i 2020-e godine. Riječ je o dva segmenta mjera. Prve su usmjerene na niz američkih proizvoda poput motocikala, burbona i čamaca i odgovor su na gospodarsku štetu od 8 milijardi eura vrijednosti izvoza čelika i aluminija iz EU-a.
Tu je i paket novih protumjera, koje utječu na više od 18 milijardi eura izvoza iz Europske unije. Šefica Komisije poručila je kako su protumjere snažne, ali razmjerne te da Unija mora djelovati kako bi zaštitila potrošače i tvrtke.
Utjecaj na hrvatsko gospodarstvo
Lani su proizvodi od čelika i aluminija činili jedan i pol posto hrvatskog izvoza u SAD. Ministarstvo financija već je pokrenulo analize mogućeg utjecaja američkih carina na hrvatsko gospodarstvo. Stanje pozorno prate i u Udruzi poslodavaca.
O neizvjesnom razdoblju pred nama nastavljamo s profesoricom Marijanom Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Kako se konkretno na Hrvatsku može odraziti ovaj trgovinski rat Europe i Amerike? Treba li strahovati?
Pa strahovati sigurno treba. Možda ti direktni efekti nisu tako veliki. Generalno, hrvatski izvoz u SAD je negdje na razini 3 do 5 posto robnog izvoza, a pri tome to je prije svega farmaceutska industrija koja, recimo, ne bi trebala biti obuhvaćena ovim mjerama, a ostali sektori mogu indirektno puno više biti zahvaćeni. Međutim, nama cijeli izvozni sektor je u velikoj mjeri orijentiran na Njemačku, na europska tržišta, a te europske zemlje onda dalje izvoze u SAD. I bit će jasno pogođene tim više. A zbog toga se jasno može smanjiti njihova potražnja za našim izvozom svih drugih proizvoda koje u te zemlje izvozimo, ali isto tako i izvoz usluga za turističku sezonu. Naime, Nijemci se već sada procjenjuju koliki su im to učinci nepovoljni na BDP, nepovoljno na zaposlenost, na njihovu industriju. Nama su to turisti na Jadranu. Tako da generalno učinci su loši i s ove strane koja je nama SAD uvodi carine, a isto tako ove protumjere uvodi Europska unija na kraju će smanjiti svjetsku trgovinu, a pad svjetske trgovine uvijek nepovoljno djeluje na BDP i ima određene recesijske efekte.
Neke zemlje uzvraćaju SAD-u također carinama, druge ne jer smatraju da je loše i za njihove stanovnike (Australija Britanija), što je ispravan put?
Pa s jedne strane imamo svoj ego, jer ako nam netko protiv nas vodi trgovinski rat i uvodi carina, onda i mi želimo uvesti njima. Jasno da Europa ima čitav repertoar proizvoda i usluga na koje SAD može uvesti carine. Međutim, možda je bolje strasti ipak smiriti ne nastavljati trgovinski rat, jer ako jedni uvode carine, drugi protiv carine, pa opet protiv carine. Doći ćemo u situaciju u kakvoj je svijet bio '30-ih godina 20. stoljeća kad je svjetska trgovina značajno pala. Kad je SAD isto tako imao carine čak 40% na poljoprivredne proizvode iz Europe. Naravno da to nije poboljšalo američku ekonomiju, ali na žalost, onda su i druge zemlje počele uvoditi carine i svjetska trgovina je drastično pala. Između ostalog, jedan od faktora koji su doprinijeli lošem ekonomskom stanju, a poslije i razvoju Drugog svjetskog rata upravo su ti padovi svjetske trgovine i ta loša ekonomska stanja
Što očekuje svijet na globalnoj razini ako se ovakav trgovinski rat nastavi domino efektom? Je li moguća nova financijska kriza?
Pa ne bih rekla nužno financijska, iako smo vidjeli da su i američke burze vrlo nepovoljno reagirale na carine. Europske nisu u ovom momentu, ali će u budućnosti tako da na samim tržištima dionica, pa, vidjeli smo je čak i na tržištu kriptovaluta, bilo je nepovoljnih učinaka. Ali ne bih rekla da bi se zbog toga mogla razviti financijska kriza, više recesijski efekti, pogotovo u zemljama poput Njemačke koje su već praktično sada u recesiji.
