U OŠ Rapska u Zagrebu već tri tjedna su bez nastavnika matematike. Trenutačno ih je dvoje pa oni odrađuju svoje, ali i nastavne sate kolege na bolovanju.
"Ako nam se rasporedi preklapaju koristimo rupe između satova ili dolazimo u dva turnusa. Ne možete drukčije, jer ako radi netko drugi tko nije u tome to je onda više čuvanje djece nego održavanje nastave. Djeca gube", rekao je Gordan Jurković, nastavnik matematike u OŠ Rapska u Zagrebu.
Kad drugog izbora nema, uskače čak i nastavnik tjelesnog Marjan Marangunić.
"Predajem tjelesnu i zdravstvenu kulturu, a uskočim na matematiku, fiziku i prirodu. Naši profesori matematike su dovoljno zadovoljni mojim znanjem pa evo barem u nekom stupnju mogu pokazati matematiku i fiziku“, kaže nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Rapska.
Ravnateljica OŠ Rapska, Diana Dujmović, poručuje: "Matematiku su ova tri tjedna predavali i profesor tjelesnog, profesorica glazbenog i učitelji razredne nastave. Tko god je mogao ući u tom trenutku u razred, taj je predavao matematiku."
Stručnog kadra kronično nedostaje, od početka školske godine ravnateljica je, kaže, u potrazi za jednim nastavnikom matematike i jednim iz kemije i biologije. Stručne zamjene nema.
"Uopće ih nema na burzi, prije smo uspijevali naći barem za kraće zamjene za bolovanja sad ni toga nema. Mislim da je glavni razlog plaća i odnos društva prema struci. Idu na bolja mjesta, idu iz osnovne škole u privatne gimnazije zbog bolje plaće i boljeg statusa", rekla je ravnateljica.
Njihova mjesta popunjavaju nestručne zamjene, odnosno nastavnici koji nemaju dovoljnu razinu ili vrstu obrazovanja za predmet koji predaju. Najviše nastavnika nedostaje u STEM području. Prema posljednjim podacima Ministarstva znanosti obrazovanja, na kraju prošle školske godine matematiku je predavalo 264-ero nestručnih nastavnika, fiziku njih 107-ero.
Ove godine na zagrebačkom PMF-u bilježe povećan interes studenata za nastavničke smjerove, no pitanje je hoće li oni na kraju raditi u školi.
"Prošle godine smo imali 49, ove godine gotovo puna kvota od 70 studenata. To je pozitivno. Ipak, mnogi od njih odu u IT sektor koji nudi veća primanja na početku i brže napredovanje", rekao je Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Za povećani interes, smatra, djelomično su zaslužne i STEM stipendije koje dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ali kaže samo to ne može biti dovoljno.
Osim plaća moraju biti bolji i uvjeti rada, mislim da bi se za deficitarna zanimanja mogle staviti i veće plaće. STEM stipendije su pozitivan korak prema boljoj cijenjenost tog zanimanja, ali treba puno više napraviti. Čovjek 40 godina provede u tom zanimanja, a ovo je samo 5 godina studija.
Ministarstvo studentima STEM nastavničkih smjerova nudi stipendije od 600 eura, uvjet je da onoliko godina koliko su primali stipendiju i odrade u školi.
"Za to koliko godina koliko primaju stipendiju moraju toliko odraditi i u školama na nastavi. Do sada smo podijelili 450 takvih stipendija, od iduće godine to dižemo još za stotinu", poručio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Dok se u školama čeka mladi stručni kadar, ministar je najavio i da će izmjenama zakona omogućiti rad umirovljenim profesorima i to u slučaju ako se nitko drugi ne javi na natječaj.
