Velika nestašica i rast cijena povrća u Europi. U Britaniji dva trgovačka lanca većinu povrća prodaju na komad.
A kakvo je stanje u Hrvatskoj? Povrće nikad skuplje, proizvođača, sve manje.
Zbog pretoplog početka zime i nevremena u Španjolskoj i Maroku propalo je povrće u plastenicima. Divljaju cijene u Nizozemskoj, ali i Velikoj Britaniji, gdje se čak i rajčica prodaje na komad. U Hrvatskoj službeno toga nema - no neki zbog visokih cijena tako kupuju.
"Toga se ne možemo odreći, jesti moramo. Nećemo uzet dvije mrkve nego jednu. hahah jel tako? Ajde šalata je jeftina, nju ćemo jest pa ćemo zečevi postat", govori Slavko.
Većini ipak nije do šale, kupnja povrća sve je veći udarac na džep građana.
"I krumpir i poriluk i kelj, sve. Sve je poskupilo", priča Ana.
"Jeftinije je ovdje nego drugdje, bar mi se čini, ali inače je skupo, poskupilo je zadnje vrijeme, u zadnjih godinu dana jako su se digle cijene", rekao je Kruno.
Nije ni zagrebačka Zelena tržnica ono što je nekad bila.
"Povrća je inače manje nego prije. Manje je i proizvođača, smanjen je i kapacitet tržnice. Ljudi jednostavno nemaju računicu da bi proizvodili", govori prodavač Ivan Tomčić.
"Ja sam tu 32 godine, da nije uvoza, mi bi bili gladni", priča prodavač Mirko Vrtan.
Hrvatska ne prozvodi dovoljno ni za dvije trećine svojih potreba.
"Smanjila se tu proizvodnja. U Kovidu su nam rekli povećajte proizvodnju, moramo biti samodostatni, granice su se zatvorile. I šta? Mi povećamo proizvodnju, a oni puste uvoz iz trećih zemalja i ja režem i bacam dva hektara povrća jer nemam kud s tim", objašnjava Marina Galović, predsjednica Udruge zagrebačkih povrćara.
Sličnu situaciju proizvođači će imati za Uskrs kada krene prodaja rotkvica, salate i mladog luka.
"Doći ću u noćnu smjenu na Zelenu tržnicu, ko domaći opskrbni lanac i tamo ćemo stajati i gledati jedni druge jer jednostavno kupaca nema. Kad ga nazoveš i pitaš ga zašto te nema, zašto ne kupuješ kod nas, reći će - ah došlo je puno salate u hladnjači iz uvoza, iz Italije, rotkvice, makedonskog luka, koji je povoljniji, niži od naše proizvodnje čak u prodaji i to onda smanjuješ kapacitet dok ne dođeš do točke da više nisi rentabilan", dodaje Marina.
A kad ne mogu više plaćati račune, zatvaraju proizvodnju. Samo u Zagrebu u posljednje dvije godine nestala je četvrtina OPG-ova.
