U cijeloj zemlji nedostaje veterinara, posebno terenskih. Ozbiljan je to problem pa se krenulo u povećanje naknada dok se od iduće godine planira stipendiranje mladih veterinara u ruralnim sredinama. Za svakog stočara najvažnije je zdravlje njegovih životinja. Kontrole znaju biti i svakodnevne pa je bitno kome su one povjerene. Vlasnik OPG-a Ivan Šipić kaže da je jako važno imati osloniti se na nekoga.
"Veterinari dolaze ne baš svaki dan, ali zavisi je li umjetna oplodnja, pa ako je neka bolest, uvijek je nešto", dodaje. Ali, zbog sve manjeg stočnog fonda sve je manja i potreba za terenskim veterinarima koji samo od svog posla više ne mogu živjeti.
"Ja moram zapravo praktični u nekim dijelovima tražiti svoj posao. Znači kombinaciju terenske veterine, male prakse, laboratorija, papirologije i sve radim sam", kaže Zlatko Bježančević iz veterinarske stanice Jastrebarsko. I zato za tri dana rastu cijene usluga javne veterine. Zdravlje stoke, ali i namirnica koje jedemo kontroliraju veterinari, a cjenik poslova koje obavljaju za državu nije se mijenjao od 2009.
"Dio koji se odnosi na cijene za zdravlje životinja i dobrobit to jest ove naređene mjere to je u prosjeku 25 posto, a dok je za sigurnost i kontrolu hrane da to će vam biti čudno 39,8 posto. Za što je u državnom proračunu osigurano 8,5 milijuna eura", kaže Mirela Juras, zamjenica predsjednika Hrvatske Veterinarske komore.
Na koga će utjecati povećanje cijena?
Siniša Mandek iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede kaže: "Veterinari pruže određenu uslugu našim farmerima i nakon toga mjesečno dostavljaju račun Ministarstvu poljoprivrede", rekla je.
"Ovo povećanje cijena neće utjecati na građane osim na one koji će organizirati kolinje i slati uzorke na analizu", kaže Mandek. Ta cijena isto tako raste sa 7,5 eura na 10,5 eura. Terenskih veterinara nedostaje u cijeloj zemlji. Najgore je na krajnjem jugu, a najbolji primjer ozbiljnosti situacije je nedavna epidemija afričke svinje kuge u Slavoniji. Tada su se danima morali tražiti veterinari iz svih dijelova Hrvatske da bi se uspio oformiti terenski tim.
"Ja sam isto išao u Slavoniju kada je bila kuga. Za mene je to bio jako naporan i stresan posao i moram priznati nakon toga sam se osjećao depresivno", dodaje Bježanćević. Scene mrtvih životinja, golema količina posla i stres uzeli su svoj danak. Iz komore su nedavno iznijeli zabrinjavajuće podatke o sve većem broju suicida u ovoj struci.
"Svi imaju viziju oni rade sa psima i mačkama, što tu može biti loše. U prvom redu je pritisak vlasnika koji od nas danas očekuju nemoguće. Mi nemamo lijek za sve bolesti, a životinje su postali članovi obitelji", dodaje Juras. Sve manjem interesu mladih pridonosi i prosječna plaća od 1200 eura.
"Svi vam biraju rad u maloj praksi umjesto u velikoj ili odu van jer su plaće puno bolje", kaže dekan Veterinarskog fakulteta u Zagrebu Marko Samardžija. Povećanje naknada veterinarima tek prvi je korak. Da se ova za sve nas važna profesija spasi, od iduće godine planirano je i stipendiranje mladih veterinara u ruralnim sredinama.
