Rušimo rekorde u blagdanskoj potrošnji, no dojam mnogih građana je da pri svakom odlasku u trgovinu plaćaju sve više, a u košaricama je sve manje. Kupuje li se uoči blagdana iznad mogućnosti i koliko je poskupljenja povezano s uvođenjem eura istražio je RTL Danas u razgovoru s predsjednicom Centra za edukaciju i informiranje potrošača, Tanjom Popović Filipović.

„Pa uvijek nekako u prosincu bilježimo malo impulzivno kupnju. To je prisutno i prije uvođenja eura, tako da ja to ne bih povezivala s nekakvim povećanjem cijena. I s ovom situacijom institucije izlaze s raznim parametrima, povećanje potrošnje“, kaže Popović Filipović.

Upozorava i na podatke koji sugeriraju rast troškova blagdanske kupnje. „Nezavisni sindikati su izašli s povećanjem cijena blagdanske košarice u 15,9 posto. Znači, to su neki parametri koji nam mogu govoriti da je došlo do povećanja cijena“, navodi, dodajući da se kao razlozi često ističu inflacija i cijene energenata, ali da ona u pozadini vidi nešto drugo. „Ja mislim da to nije ništa drugo nego profit i uvijek je to pitanje zašto? Zato što mogu“, poručila je.

BOLJI ŽIVOT? /

Hrvate čeka povećanje plaća? Evo što možemo očekivati: 'Svjedočimo povijesno najvećoj razlici'

Tko ubire ekstra profit i što potrošači mogu učiniti?

U javnosti se prije uvođenja eura često ponavljalo da prelazak na novu valutu ne mora donijeti poskupljenja, no građani danas svjedoče suprotnom trendu. Na pitanje zbog čega cijene toliko rastu i tko zapravo ubire profit, Popović Filipović odgovara da jednostavnog i provjerljivog odgovora – nema.

„Da, to je pitanje koje ćemo ostaviti i nakon ove večeri onako u zraku jer ne možemo odgovoriti. Trgovci kažu da je njihova marža skromna“, kaže, ali upozorava na nelogičnosti koje potrošači sve češće primjećuju, posebno kada uspoređuju cijene u regiji. „Kad govorimo o uvoznim proizvodima koji dolaze u Hrvatsku, zašto su oni skuplji nego proizvodi koji dolaze u Sloveniju i tako dalje u susjedne zemlje… ostaje nekako upitnik“, istaknula je, uz procjenu da se radi o „nekakvom ekstra profitu“.

Dodaje i da se, unatoč nezadovoljstvu, u pravilu ne radi o kršenju potrošačkih prava. „Kad me pitate jesmo li u problemu i je li to kršenje potrošačkih prava – nije, jer se radi o slobodnom tržištu. Znači, slobodno tržište diktira upravo mi potrošači“, naglasila je.

Kad je riječ o tome što građani mogu napraviti, podsjeća na ranije reakcije bojkota i razne inicijative poput „tajnog kupca“ i aplikacija za praćenje cijena. „Bojkot je bio sjajna stvar, ali ja volim slobodno to reći da su bile kozmetičke mjere“, kaže i poručuje da je ključ u dosljednoj promjeni kupovnih navika: „Kad potrošač kaže: neću kupiti od ovog proizvođača, od ovog trgovca… okrenut ću se nečem drugom. Mislim da će se onda početi stvari mijenjati. Tko zna, možda nas čeka neki novi, pa i masovniji bojkot.“

Na kraju poruka potrošačima ostaje jednostavna: Kupujte oprezno i pazite što kupujete.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!