Napušteni "grad smeća" na periferiji Zagreba, tempirana ekološka bomba, na Žitnjaku je godinama bez nadzora.
Gomila plastike i drugog otpada na području propale tvrtke Dioki svakim je danom sve veća iako je odlagalište 2020. službeno zatvoreno.
"U protekle tri godine ta količina se sigurno utrostručila i u ovom trenutku na području Diokija ima sigurno 50-tak tisuća tona različitih vrsta otpada. Najviše plastike međutim u zadnjih godinu dana se pojavila ogromna količina građevinskog otpada" upozorava Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada.
Već na prvi pogled jasno je da su na jednom mjestu nabacane sve vrste otpada. Od drva i šute preko starih peći, azbestnih ploča, pa sve do i opasnih kanistara. Svega nekoliko kilometara od samog središta Zagreba tisuće tona stoje bez ikakvog nadzora. Ima tu stakla i pet ambalaže i plastike, ali i kontejnera s nepoznatim, potencijalno opasnim i lako zapaljivim materijalima.
Ekobombu Zagrepčanima je ostavila tvrtka E-kolektor koja je imala dozvolu za gospodarenje otpadom, ali je u međuvremenu završila u stečaju. Prostor je napušten. Svatko može ući, nadzora nema. Nakon zagrebačkog potresa bivši Dioki postao je skladište šute i građevinskog otpada.
"Tu dolaze ljudi izbacuju kamioni svakodnevno otpad kakav god želite. Bez apsolutno ikakvog nadzora. I sami smo ušli, nema zaštitara, neka nikoga", govori Pavlović iz udruge.
Zašto se ništa ne poduzima, pitali smo Ured gradonačelnika. U pisanom odgovoru pohvalili su se da su ogradili dio kojem je vlasnik Grad Zagreb i da na tom dijelu otpada nema. Drugi dio odlagališta - tuđa je briga.
"Ovo na što se referirate je privatno vlasništvo i tvrtka koja je sada u stečaju je imala dozvolu za gospodarenje otpadom. Radi se o slučaju iz nadležnosti Državne inspekcije", odgovaraju u Gradu Zagrebu.
Poslali smo upit i Državnom inspektoratu i resornom ministarstvu, odgovor nismo dobili. Institucije su nijeme, ali zato nisu građani koji žive u blizini.
"Problem je što svi vide plastiku i nitko ne reagira, shvaćate. Država ne reagira, država bi to trebala sanirati. Ispostaviti račun toj firmi ili jednostavno zaplijeniti zemljište i to je to", nezadovoljan je susjed Ivan.
"Nije normalno, kako bi mogli biti normalno. Netko mora voditi brigu o tome", dodaje susjed Martin.
Da stvari u sustavu gospodarenja i zbrinjavanja otpada ne funkcioniraju, pokazao je veliku požar u Osijeku. Struka je složna da se stvari pod hitno moraju mijenjati.
"Nadležni za protupožarne stvari i regulaciju moraju odmah utvrditi o čemu se radi, tko je odgovoran. Ako nije to mora odmah biti uklonjeno i zbrinuto na trošak javni", zaključuje bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.
Slučaj iz Osijeka trebao bi biti zadnje upozorenje i gradu i državi. Sličan scenarij u Zagrebu bio bi katastrofalan.
