Ista situacija danas, kao i prije tri tjedna kad smo ih prvi put posjetili. Informatički sustav koji se oslanja na Europski socijalni fond i dalje je za neke korisnike izvan funkcije.
"Oni su nam rekli – svaki čas će proraditi ustav. Prvo je to trebalo biti 1. siječnja, pa 7. siječnja, pa 31. siječnja – međutim, evo danas je već 6. veljače – sustav i dalje ne radi, i već 20 dana kasnimo s izvještajima", kaže Nina Popović, voditeljica projekta Aktivan i uključen.
Kasne izvještaji, a kasne i plaće angažiranima na projektima, pa se gase i radionice za umirovljenike iz Zagrebačke županije. Ne mogu više na heklanje, tečaj plesa, kuglanje, a otkazane su i psihosocijalne radionice – sve ono što im je omogućeno novcem iz Europe.
"Tjelovježbu nam vodi doktorica znanosti kineziologije i naravno da ona odrađuje te aktivnosti, a mi joj mjesecima nismo isplatili odrađene sate zbog kašnjenja sredstava. Neki nam izlaze u susret i dalje nastavljaju provoditi aktivnosti, a neki ne žele – praktički volontirati", kaže Zrinka Babić, koordinatorica na projektu Aktivan i uključen.
Odgovorni uvjeravaju da nema razloga za brigu jer su produljili rokove za podnošenje obrazaca i pravdanje sredstava.
"Ali to povlači za sobom pitanje – stignu li oni prekontrolirati naš zahtjev za isplatu sredstava. Nismo sigurni da će i ta isplata biti u roku, što znači da bi plaće opet mogle kasniti i to drastično, što znači da se neke aktivnosti ponovno neće moći provoditi na vrijeme", kaže Popović.
Da informatički sustav zapinje, svjesni su i oni koji su za to odgovorni.
"Prilikom prijenosa podataka iz prijašnje u novu aplikaciju došlo je do pogrešaka za određen broj projekata. Navedeni se ubrzano rješavaju slučaj po slučaj prema redoslijedu zaprimanja. Žao nam je zbog svih neugodnosti koje je ovaj prijelaz izazvao kod nekih korisnika", poručuju iz Nacionalna zaklade za razvoj civilnog društva.
Trenutačno od 493 projekta koje prati zaklada, njih 39 ima problem.
"Može to biti zanemarivo za onoga čiji novčani tok i čiji projekti ne ovisi o tim sredstvima, ali mi bismo sada na početku veljače 2023. godine kad smo već duboko ušli u novu financijsku perspektivu trebali imati sustave koje rade za sve prijavitelje i korisnike, tako da to što sustav za nekolicinu korisnika ne radi, nije opravdanje", kaže Ariana Vela, konzultantica za europske fondove.
Ovo se ne bi smjelo događati, sustav je trebalo testirati na vrijeme – kažu stručnjaci.
"Ako recimo usporedimo s nekim velikim firmama koje koriste telekomunikacijske usluge, čisto kao usporedba – ako nešto ne štima na jedan dan, na jedan sat – penali su užasno veliki. Znači, mora se sustav unaprijed pripremiti upravo za takve prijelaze i za takve nove momente koji nastupaju u sustavu", kaže Irena Đokić, voditeljica razvoja poslovanja.
Građani su se očito naviknuli na eure, ali ne i institucije koje te iste eure donose u Hrvatsku.
