Hrvatska nakon dugo vremena bilježi pozitivne demografske pomake. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od lipnja do rujna rođeno je 656 beba više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ako se uzme prosječan broj od 20 učenika po razredu, Hrvatska je dobila 33 nova školska razreda.

Jedan mali, ali važan dio tog pozitivnog trenda dolazi i iz Dugopolja. “Mi smo šesteročlana obitelj s četvero djece. Najstarije ima 10 godina, a najmlađa godinu i tri mjeseca. Djecu planiramo uz Božju pomoć, a iako se ne vodimo novcem - potpore itekako dobro dođu”, poručuje Marija Vukojević iz Dugopolja.

Potpore lokalne zajednice i države dobro dođu. Ako gledamo posljednje mjesece, morat će pripremiti veći budžet jer u rodilištima je gužva. U lipnju je rođeno 173 djece više nego istog mjeseca lani, u srpnju 63 djece, u kolovozu 121, a u rujnu čak 299 više djece. Rast broja rođenih četiri mjeseca za redom nismo imali posljednjih pet godina. 

'IMATE BETON I TURIZAM' /

Anđelko se vratio u Hrvatsku i odlučio pokrenuti posao: 'Pitali su nas što će nam to'

Prednjače Metković, Sinj i Dugo Selo

Jesu li vas iznenadile ove brojke, pitali smo ministra demografije Ivana Šipića. "Pa mene su iznenadile  s obzirom na to da je ministartvo tek osnovano tek nešto manje od godinu dana. Mi želimo s mjerama i ulaganjima dati na važnosti obitelji. 

Pun pogodak u nekim gradovima bile su i demografske mjere provedene na lokalnoj razini. među gradovima koji posljednje dvije godine imaju pozitivan prirodni priraštaj i sve veći broj rođenih prednjače Metković, Sinj i Dugo Selo. U Sinju je lani rođeno 24-eor djece više nego godinu prije.

“Sinj je 2023. imao više rođenih nego umrlih i jedan je od najvećih hrvatskih gradova s takvim prirastom. To je iznimno važno za Dalmatinsku zagoru”, kaže Miro Bulj, gradonačelnik Sinja. Svoje mjesto u toj statistici nalazi i obitelj Gusić. “Otac sam četvero djece, najstarije ima osam, najmlađe tri godine. Super nam je i planiramo se širiti - ako se nastave ove mjere”, kaže Marko Gusić iz Sinja.

Foto: Rtl Danas

Pozitivan trend u Ministarstvu demografije povezuju s Novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, na snazi od 1. ožujka. U prvih osam mjeseci isplaćeno je 126 milijuna eura više roditeljskih potpora nego lani.

“Brojke pokazuju da smo na dobrom putu”, poručuju iz Ministarstva. S oko 4.000 stanovnika, Dugopolje trenutno ima gotovo izjednačen broj rođenih i umrlih, ali uz pozitivan migracijski prirast. “Ne izumiremo, ali se ni ne povećavamo. Ipak, dolazak novih stanovnika daje nam razlog za optimizam”, ističe načelnik Perica Bosančić (HDZ).

Očekivanja su velika, a vremena do kraja godine je još malo, pa će godišnji podaci pokazati je li se pokrenuo pozitivan trend i na lokalnoj i na nacionalnoj razini.

ZA KOLOVOZ /

Objavljena prosječna plaća u Hrvatskoj. Jeste li među većinom koja zarađuje manje od toga?

Demograf otkrio što je prekinulo crni trend

A zašto su demografi posljednjih godina itekako zabrinuti kada je riječ o natalitetu, pokazuju i brojke živorođene djece u posljednjih 15 godina. Još 2010. godine u Hrvatskoj se rodilo više od 43.300 djece (43.361), a posljednji put više od 40 tisuća rođenih imali smo 2012. godine (41.771).

Nakon toga brojka strelovito pada, sve do tek 32 tisuće rođenih prošle godine (32.069) - što je oko 11 tisuća manje djece nego prije 15 godina.

A kojom brzinom Hrvatska izumire najbolje se vidi u omjeru s brojem umrlih, kojih je u pravilu svake godine od 15 do 19 tisuća više nego rođenih.

Rekordna je bio 2021. kad je umrlo je više od 63.600 ljudi, što je najveći broj u jednoj godini od Drugog svjetskog rata. Krivac je pandemija COVID-a, ali i činjenica da je Hrvatska među najstarijim nacijama u Europi. Stoga podatak o 656 više rođenih u posljednja četiri mjeseca budi optimizam i želju da se takav trend nastavi.

"S obzirom na silinu demografske destrukcije koja je zahvatila Hrvatsku to je lijepa vijest i zaustavljeni su trendovi. I ono što mi sad činimo, s obzirom da je formirano Ministarstvo demografije, jest čitav niz poticajnih mjera koje su rezultirale jednostavnijom odlukom o rađanju. To je nešto što sad potvrđuje razlog postojanja Ministarstva. Političke odluke se donose prema znanstvenim zakonitostima i to je model po kojem se mora raditi", kazao je demograf Stjepan Šterc.