Klet, i vinogradi i njive i kuće i stambene zgrade i mljekara i polje kukuruza - sve je u vlasništvu Mladena Kešera, SDP-ova načelnika Općine Kalnik. Imam vinariju imam kleti imam vikendice neke određene koje sada pretvaram u apartmane, imam restoran, trgovine.
Načelnik je Općine Kalnik, a htio ne htio u nasljedstvo je dobio 279 nekretnina. Nikome ne treba 7, 8 kleti koliko Kešer ima, ali objašnjava nam po njemu je ovaj porez germanizacija države. U Prigorju svi nasljeđuju. Djedovi su gradili za sebe i za svoje, novac se čuva na taj način ne na računima, i to je takva kultura.
"Imam klet. Nema ni struje ni vode. Ali ima vina", smije se i Valent iz Kalnika. I Franjo iz tog mjesta govori nam i smije se: "Nemam ja ništa. Imam kuću u kojoj živim, nemam klet, nemam brod, nemam ništa. Kod prijatelja idem u kleta kad bude on moral platit budemo skupili solidarno".
Svatko ovdje nešto barem malo ima, a problem će biti sad kad lokalna samouprava mora odvojiti koji je dio za stanovanje, koji je vezan za industriju, gospodarstvo, u dijelu Hrvatske u kojoj ako nisi samozaposlen ili nemaš OPG teško da negdje radiš. Kešer je uvjeren, tu će krenuti sad lukave prenamjene.
"To će sve raditi jedinice lokalne samouprave. Ja ću moć to raditi na svojem kraju pošto su mali, svakoga poznajem, ja mogu s metrom izmjeriti kvadraturu. To može napraviti 400 jedinica lokalne samouprave, ali pitam se kako će to napraviti Tomašević u Zagrebu? Nikako", govori Kešer.
To što je on i načelnik Općine situaciju čini još unikatnijom, on odlučuje i o visini poreza za Kalnik. Nije još siguran, ali ako bude kao za kuće na odmor mogla bi biti jedan euro po kvadratu.
Božidar iz Kalnika govori: "Ako se stavlja u isti koš tu kod nas koji imamo te neke ajde male kleti recimo i dolje na moru to je velika razlika znate i to mi se ne sviđa."
Zdenko iz istog mjesta dodaje: "Nije isto znači čovjek ako ima nekakvu sporednu tu klet za nekakve svoje potrebe niti ju renta niti išta to ne može u isti koš ulaziti kao nekakvi apartmani ili stanovi koji na žalost stoje prazni."
Kešerova je računica da od svih nekretnina ima 1500 kvadrata koje će to uhvatiti, znači mogao bi plaćati 1500 eura poreza. Primjer je još jedne stare Hrvatske nelogičnosti. S prijavljenih 270 nekretnina uspio pasti na 170, ali za to je moramo platiti 5000 eura na sudu da tuži 1600 pokojnih vlasnika i pet hektara zemljišta spojio u jedan. Odnosno jednu nekretninu.
"Nisam mogao ažurirati imovinsku jer je moja toliko debela imovinska kartica da nije mogla kroz sustav proći pa sam poslao u knjizi svoje nekretnine", kaže Kešer. Smatra da je cilj na kraju oporezovati sve nekretnine, dakle i zemljišta a hoće li on to dočekati na čelu općine gdje je već 23 godine - nije siguran.
POGLEDAJTE VIDEO: Porez na nekretnine podigao buru u javnosti. Stručnjakinja pojasnila ima li nade da će cijene pasti
