Traže se divlje svinje, nagrada raspisana za njih je 100 eura po grlu, a potraga je intenzivna.

„S današnjim danom 370 svinja je izlučeno, od toga je 40 uginuća koje smo našli, ovo je drugo odstrijeljeno.“ kaže Vlado Jumić, voditelj Uprave šuma podružnice Osijek.

Svaki slučaj zaražene divlje svinje bilježi se i na karti koja pokazuje kretanje i divljači i bolesti, a procjenjuje se da je na području Baranje nekoliko tisuća divljih svinja koje lovci vrebaju na čekama i traže u šumama.

OPASNOST IJE PROŠLA /

Na području gdje hara svinjska kuga berba kukuruza pod posebnim uvjetima: Na što moraju pripaziti ratari?

„Opasniji je lov u šumi, pogotovo gdje je gusta, gdje je slaba vidljivost ili velikim površinama pod visokim kulturama kao što je kukuruz i tu se mora voditi velika briga o sigurnosti samih sudionika lova.“ kaže Zlatko Stolnik, počasni predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije.

Križanje divljih i domaćih svinja

Jer divlja svinja može biti vrlo opasna.

„Izuzetno opaka i borbena životinja, pogotovo, ako je ranjena, treba s velikim oprezom prilaziti i s velikim iskustvom.“ kaže Stolnik.

 A broj divljih svinja proteklih se desetljeća u Slavoniji i Baranji znatno povećao.

„U vrijeme Domovinskog rata došlo je do razmnožavanja odnosno križanja divljih i domaćih svinja tako da su one praktički izgubile dobrim dijelom i tu naviku da se razmnožavaju samo jedan puta godišnje, da mladunčad dolazi samo na proljeće na svijet, pa se zna zamijetiti i tijekom cijele godine.“ kaže Tihomir Florijančić, profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

LOV TRAJE U TRI ŽUPANIJE /

Država daje 100 eura po divljoj svinji, iskusni lovac otkrio kako ih hvataju: 'Dva su načina'

Umjesto komercijalnog lova lovi se zbog sprečavanja širenja bolesti pa je dobro kažu lovci da je naknada za ulov povećana jer imaju i troškove zbog provođenja biosigurnosnih mjera.

„Cirka 60 tisuća eura na spužve, na šprice, na virocid, na zaštitnu opremu za dečke koji to rade.“ kaže Vlado Jumić.

„Mnogi sada kupuju hladnjače, dodatne hladnjake i ostalo baš zbog provođenja biosigurnosti jer se divljač ne smije micati ni dirati dok nam ne dođe nalaz na afričku svinjsku kugu.“ kaže Zlatko Stolnik.

Populacija je vrlo prilagodljiva

Nakon odstrela, lovci se nadaju i nestanku bolesti kako bi se populacija divljih svinja u njihovim lovištima obnovila.

„Nakon Drugog svjetskog rata na području Republike Hrvatske je bilo samo tristotinjak divljih svinja, a evo sada vidimo da ih ima praktički na tisuće, tako da evo, populacija je vrlo prilagodljiva, relativno se brzo razmnožava i širi, tako da ne vjerujem da će tu doći do nekih velikih problema.“ kaže Tihomir Florijančić.

Pa najveći problem ostaje virus afričke svinjske kuge, a njega se bez obzira koliko ucijenili njegovu glavu - ne može uloviti.