Ona želi biti event menadžerica, on grafički dizajner. Struke im nisu srodne, ali jest odluka da se za njih obrazuju - izvan Hrvatske.
"Od početka studija sam u Nizozemskoj. Dakle odmah nakon srednje škole sam otišla tamo i najveća odluka je bila na tome što je skroz drugačiji pristup. Nema onog klasičnog učenja nego projekata, suradnje s klijentima i učenja iz prakse", kaže Laura Kudrić iz Zagreba.
"Trenutno studiram u Milanu u Italiji. Završio sam preddiplomskom ovdje na Grafičkom dizajnu i shvatio da od Hrvatske odnosno našeg obrazovnog sustava ne mogu dobiti tako specifično usavršavanje kao u inozemstvu", dodaje David Piljić iz Vrbanja.
U inozemstvu 10 tisuća studenata
A oboje su nakratko napustili studij kako bi hrvatskim učenicima i studentima prenijeli svoja iskustva na Sajmu obrazovanja u inozemstvu.
Godišnje zbog studija Hrvatsku napusti između 700 i 800 studenata. Trenutačno ih je u inozemstvu 10 tisuća. Najčešće biraju Nizozemsku, Italiju, Njemačku i Austriju. Najpopularniji studij je već dugo psihologija, a od novih to je umjetna inteligencija koji u Hrvatskoj još ne postoji.
Kao ni moderne tehnologije, održivost te niz STEM programa poput bio-medicinskih studija zbog kojih nakon srednje škole, Hrvatsku Nizozemskom planira zamijeniti i Aurora.
"Ono što mene zanima nema toga u Hrvatskoj i puno je razvijenije vani. Vani je to i puno lakše upisati nego tu jer ne gleda se uspjeh na maturi nego je fokus na motivaciji i intervjuu", kaže Aurora Lučev iz Šibenika.
Potrebno je znanje stranog jezika
Važan preduvjet za studiranje vani jest i poznavanje stranog jezika. Sve je više jezičnih kampova koji kombiniraju nekoliko vještina. Primjerice onaj Harry Pottera orijentiran na učenje engleskog jezika kroz popularni filmski serijal.
"Imamo nekoliko škola u Charlestonu i Rugbyu koje su slične Hogwartsu. Nudimo i izborne predmete u poslijepodnevnim satima za studente koji ne žele učiti samo engleski, već možda i fotografiju ili STEM znanosti", kaže David Collyer, Dusemond Study Programmes, Velika Britanija .
Ali dva tjedna takvog kampa koštaju 2 tisuće eura. Studiranje u inozemstvu košta i do nekoliko desetaka tisuća eura godišnje.
"U Nizozemskoj puna školarina je između 17 i 20 tisuća eura, međutim naši građani odnosno građani Europske unije tako i Nizozemci, Hrvati, dobivaju smanjenju školarinu koja je između 2 i 2,5 tisuće eura", kaže Lea Šegotić, viša obrazovna savjetnica.
"Svi studenti mogu raditi u Nizozemskoj i ako rade mogu dobiti džeparac od vlade. Mogu dobiti i besplatan javni prijevoz, besplatnu zdravstvenu skrb tako da se studij gotovo sam plaća", kaže Sjoerd Hulshof, Sveučilište u Eindhovenu.
Tako dobri uvjeti mnoge bi mlade Hrvate mogli i zadržati u inozemstvu. Akteri s početka priloga konačnu odluku tek će donijeti.
"Smatram da Hrvatska ima neke super opcije i ne bih je još u potpunosti prekrižio", zaključuje David. "Sad završiti fakultet, naći posao, ja se osobno nadam u Hrvatskoj", dodaje Laura.
A mladi stručnjaci su Hrvatskoj potrebni.
