Uoči nove runde pregovora sindikata i Vlade, nezadovoljnih je više od 230 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama.
Pitanje je prijeti li u Hrvatskoj val štrajkova i prosvjeda?
Sindikati traže povećanje osnovice plaće od 15 posto, a iz Vlade poručuju da su njihovi zahtjevi nerealni.
Razgovarali smo s Milenkom Benešem koji kao učitelj radi osam godina. U tom periodu plaća mu je rasla tek nekoliko puta. Da je u Njemačkoj, zarađivao bi gotovo 3000 eura. Ali radi ga u Hrvatskoj gdje je prosjek 1200 eura.
"Cijene konstantno rastu u svim segmentima, a plaće ne. Ako i rastu, ali to nije niti malo značajno. Moj prethodni rast plaće bio je stotinjak kuna, i to možda", kazao je za RTL Danas.
Zbog svega je ovaj visoko obrazovani Zagrepčanin prisiljen raditi dodatne poslove. "Ako gledamo situaciju u državi, novaca očito ima ali on ode na afere. Očito novaca ima, ali ne za bitne stvari kao što je školstvo i zdravstvo ", zaključuje.
Svi oni žele veće plaće - isti sindikati s istim zahtjevima idućeg će tjedna još jednom sjesti za pregovarački stol s Vladom. Povišicu žele vidjeti već na plaći za listopad. Traže povećanje osnovice od 15 posto.
"Izborna je godina, znamo kako idu pregovori s Vladom u izbornoj godini, a ekonomske okolnosti su takve da je taj zahtjev sigurno ostvariv", ističe Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
S druge strane ministar rada Marin Piletić (HDZ) poručuje: "Mi smo vrlo jasno sindikatima dali do znanja da je povećanje osnovice od 15 posto nerealno."
Što je Vladi realno, znat će se u ponedjeljak. Kompromisa, tvrde sindikalisti, neće biti. "Ako Vlada ne prihvati naše zahtjeva, ide postupak mirenja, a svi znamo čemu prethodi postupak mirenja", kaže Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod.
Iz Vlade vjeruju kako do štrajka neće doći. Ističu da su u svoja dva mandata realnu plaću u državnim i javnim službama podignuli od 20 do 40 posto.
Velibor Mačkić, posebni savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju poručuje: "Produktivna i konkurenta ekonomija ne ide bez javnog sektora koji je potkapacitiran i u kojem ne postoji nikakav magnet da privučete one najbolje. Tako ćete završit na paradigmi da je najbolje uzet sjekiru i sasjeći i ostaviti minimalnu državu. OK, ali onda mijenjamo i Ustav".
Slično misli i Dragan Begić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: "Od toga da smo prije par godina svi govorili kako su zaposleni u javnom sektoru uhljebi, kako ih je previše itd. i u vrlo kratkom vremenu smo došli u situaciju da nemate kvalitetnih ljudi u mnogim dijelovima javnog sektora."
Jer - vremena su se promijenila. Više nitko ne želi raditi u državnoj službi, barem ako je suditi prema natječajima za posao koji propadaju. Sve je više privlačniji privatni sektor.
"U prošloj godini plaće su rasle preko 20 posto, ove godine već preko 15 posto. Realni rast plaća je gotovo 5 posto.“ zaključila je Irena Weber glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
