Jeste li čuli za Romea i Juliju iz Šibenika? Zbog njih se u svibnju tek rijetki odluče vjenčati

Uz korizmeno vrijeme, kada katolici većinom izbjegavaju vjenčanja i sva veća slavlja, u Šibeniku je i svibanj mjesec u kojem gotovo da nema vjenčanja.

Tradicija je to duga gotovo četiri stoljeća, a vezuje se uz veliki pomor od kuge sredinom 17. stojeća i zavjet jedne djevojke da se neće udati, nego otići u samostan ako epidemija stane, a njezin voljeni se izvuče. Zanimljiva tradicija utemeljena je u bogatoj šibenskoj povijesti kada su gradom u nekoliko navrata harale epidemije kuge, a izvan zidina nastrala osmanlijska vojska.

Epidemija od 1647. do 1649. odnijela je najviše života. Od 12 tisuća stanovnika preživjelo ih je tek 1200. Od 150 plemićkih obitelji, ostalo ih je tek 10-ak. Upravo u to doba nastaje legenda koja je tiho opstala kroz stoljeća do današnjih dana.

Verona je imala Romea i Juliju, a Šibenik Matiju i Jelenu. Zbog njihove nesretne ljubavne priče stare gotovo četiri stoljeća svibanjskih vjenčanja u Šibeniku gotovo da nema ni dan danas.

"Slijedila bih tradiciju s obzirom da sam iz grada, pa mislim da bi utjecalo. To je bilo zbog kuge, ako se ne varam. Zato što je najviše njih umrlo u petom mjesecu", kaže mlada Ella Bura, a njezin vršnjak Marko Buva suprotnog je mišljenja. 

"Čuja sam za to, ali to ne bi utjecalo na mene jer je to prošlost. Brak, ako se vole dvoje ljudi, ženili se oni u svibnju ili bilo kojem drugom, to je svejedno."

'DOĆI ĆE DO PAMETI' /

Isplati li se dati državi stan za priuštivi najam? Brojke u Splitu govore same za sebe

Priča iz 17. stoljeća

Sve je krenulo od legendarne priče iz sredine 17.stoljeća. "Za vrijeme kuge, jedna plemkinja koja je bila zaljubljena u pučanina zavjetovala se ako on preživi i ako prestane kuga u gradu da će ona otići u samostan. Kuga je završila, njezin voljeni je preživio, a ona je na kraju stvarno otišla u samostan", kaže Marija Krnčević Rak, viša kustosica etnologinja u Muzeju Grada Šibenika.

Crkva se nije miješala u ovu tradiciju, a znanstvenici vide priliku da je u budućnosti istraže. Ima i turističkog potencijala.

"Običaj nevjenčavanja u svibnju u Šibeniku možemo pripisati i tradiciji i poštovanju, ali i strahu od loše sreće", zaključuje muzejska etnologinja.

I službena statistika šibenskog Matičnog ureda kaže kako je i zadnje tri godine u svibnju bilo od 12 do 18 vjenčanja, a od lipnja do listopada mjesečno od 20 do 45 sklapanja brakova što civilnih što crkvenih.

Velika sala za vjenčanja u Lozovcu kraj Šibenika bit će puna i u svibnju svadbenim slavljima parova iz okolice, susjednih županija, pa čak i inozemstva, ali gradskih parova nema na popisu.

"Bude kombinacija da je mlada naprimjer iz Šibenika, a mladoženja iz okolnih područja, ali tu se zna dogoditi da gosti ne žele doći s obzirom da ne održavaju niti vjenčanja u svibnju, niti dolaze na vjenčanja u svibnju", kaže Tihana Pavošević, voditeljica prodaje sale za vjenčanja u Lozovcu.

IMAMO PROBLEM... /

Nedostaje na tisuće radnika, Hrvatska se oslanja i na strance: Evo koliko zarađuju

'Običaj se poštivao'

Kada je svojedobno zaručnica nedavno umirovljenog kazališnog producenta htjela svibanjsko vjenčanje, on je to odbio mada joj ni sam nije tada nije znao objasniti zašto.

"Ja sam na volej to dočekao kao „Ne.“. Znam cijeli život da se Šibenčani nisu vjenčavali ako baš nisu morali. Znači, nije zabranjeno, ali taj običaj se poštivao i dan danas se poštuje makar kod starih Šibenčana", kaže Željko Koloper čiju je suprugu Orijanu to zaintrigiralo, pa su zajedno s koludricama istraživali legendu u Benediktinskom samostanu Svete Lucije, a ona je priči posvetila i roman.

Svih zanima štoje bilo s Matijom, pa će Željko tajnovito: "Matija je pomorac iz Šibenika, velika je to bila ljubav, i na kraju romana stoji otvorena priča."

Makar u romanima se povijest može mijenjati i biti milostivija prema zaljubljenima čiju ljubav i žrtvu tolika stojeća još uvijek poštuju njihovi sugrađani.