Cijene nakon uvođenja eura nisu rasle, inflacija usporava – to je službena statistika.
"Trebalo bi provjeriti njihove diplome, jer očito u matematici ne znaju puno", smatra Ivona Arić iz Zagreba.
"Malo je suludo i čudno, ali što ćemo – što je tu je", govori Vera Zobek iz Zagreba.
"Upravo sam iz dućana i ne bih rekla da je inflacija u padu", smatra Sanja Habuda iz Zagreba.
Divljanje cijena pokazuju i najnoviji podaci Eurostata. Najviše se to vidi na hrani.
Šećer je u prosjeku skuplji za 30 posto, potom slijedi kruh i žitarice. 17 posto više iz novčanika trebamo izdvojiti za meso, a gotovo 14 posto više za ulje i masti.
Na skuplju košaricu, tvrde stručnjaci utjecalo je i zamrzavanje cijena devet osnovnih proizvoda, među kojima je i mlijeko, pa tako sve proizvedeno od mlijeka plaćamo skuplje.
"Mi možemo vidjeti na slučaju maslaca kojem je već u 10. mjesecu cijena u cijeloj Europskoj uniji padala, u Hrvatskoj cijena maslaca rasla, evo sad skoro do prije tjedan-dva", objašnjava konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, Zvjezdana Blažić.
Iako cijena hrane raste, procjena Državnog zavoda za statistiku kaže – inflacija u siječnju pada na i dalje visokih 12,7 posto.
"Statistika bilježi nekoliko stotina artikala, dobar dio tih artikala ne kupujemo i onda inflacija izgleda manja nego kada idemo u dućan ili benzinsku pumpu i kupujemo stvari za kuću – tu je porast cijena 30, 50 ili 60 posto i to je naša realna životna inflacija i onda je puno realističnija od ove statističke", tvrdi Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.
Kako god promatrali brojke, jedno je sigurno – vrijeme jeftine hrane je iza nas.
"Zahtjevi prema poljoprivrednim proizvođačima jako su veliki, ovi uvjeti što se događa s ekstremnim klimatskim udarima, zelene politike EU – ipak upućuju na to da hrana ne može biti jeftina kao što je bila", kaže Blažić.
Koliko su cijene rasle trebala bi od idućeg tjedna pokazati i bijela lista trgovaca s cijenama 300 različitih proizvoda. Od deset trgovačkih lanaca cijene će dostavljati samo tri.
"To pokazuje da je država imala puno više pirotehnike nego istinske artiljerije da zaista nešto učini, barem vatrogasno u smanjenju cijena. Puno je više trebalo činiti prošle godine u pripremi, kontrolnim mehanizmima, zakonskoj regulativi – ne možete apelima i galamom zamijeniti zakonodavni okvir", govori Vedriš.
"Od svih tih silnih akcija i aktivnosti potrošači zapravo nemaju ništa, imaju ogorčenje i revolt, hodaju od dućana do dućana i zaključuju kako je stalno nešto skuplje", tvrdi Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Jedno poskupljenje vodi u drugo, a cijeli račun kao i obično na kraju plaćaju građani.
