Vlada planira izdvojiti milijune za one koji žive u zgradama bez dizala. Plan je sufinancirati ugradnju dizala kako bi se građanima olakšao život. Trenutačno traje javna rasprava, a dogodine bi trebala krenuti i ugradnja. 

U jednoj zagrebačkoj zgradi stanari nisu htjeli čekati državu. Sami su prikupili novac i ugradili lift u peterokatnicu.

"Tko zna kad bi mi dobili taj lift, i sigurno će cijene ići gore. Ovako smo mi jako zadovoljni jer smo to riješili sami", kaže Boris Bezjak, predstavnik suvlasnika stambene zgrade u Zagrebu.

Ugradnja dizala bila je ozbiljan financijski zalogaj.

"Koštao nas je ukupno oko 62 tisuće eura", dodao je Bezjak, a na pitanje kako su ga financirali, objasnio je da su digli kredit od 54 tisuće na 15 godina, a ostalo su pokrili iz pričuve. 

I u drugoj zagrebačkoj zgradi stanari su išli sami, ali za razliku od prethodne – ovdje je u troškovima sudjelovalo samo pola stanova. Unatoč tome, lift je ugrađen.

"Ja idem u šetnje, imam 70 godina – meni puno znači kad mogu više puta izaći van u šetnju, a ne razmišljati hoću li stepenicama gore-dolje", objasnila je Nataša Pavuna.

Ideja da država sufinancira ugradnju dizala postoji više od 15 godina, a sada je konačno došlo vrijeme i za realizaciju tog projekta.

POLICIJA APELIRA NA GRAĐANE /

Hrvat otkrio kako je funkcionirala piramidalna shema u kojoj su tisuće ostale bez novca

Prijave kreću po proceduri

Građanima stiže pet milijuna eura za ugradnju dizala, državni tajnik u ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir rekao je kada kreću prijave.

"Prijave kreću po proceduri, prvo nam je javna rasprava. Građani moraju vidjeti što smo napisali, dati svoja mišljenja i komentare, nakon toga mi moramo urediti tekst jer javna rasprava uvijek dobro dođe. Nakon toga idemo na sjednicu Vlade, poslije sjednice Vlade ide u APN, objava u Narodnim novinama i javni pozivi kreću građanima. Dakle, kroz mjesec-dva", pojasnio je, a na pitanje tko ima prednost, kaže: 

"To su oni građani koji imaju problema sa svojom motorikom, starije osobe, trudnice, neki koji imaju poteškoća u kretanju, oni se posebno boduju, prednost imaju zgrade koje imaju više sredstava. Predviđeno je da država iz proračuna financira jednu trećinu svih troškova. Ostalo je prepušteno jedinicama lokalne samouprave koliko će one doprinijeti i na kraju što ostane za suvlasnike zgrada", kaže.

Grad Zagreb će, primjerice, uz državu sufinancirati dodatnih 33 posto troškova što znači da bi stanari platili tek trećinu ukupne cijene.

"Javni poziv će se objavljivati svake parne godine, dakle prvi javni poziv ide početkom 2026. godine i kad se gledaju rokovi – realno, od dobivanja novca može proći maksimalno tri i pol godine za ugradnju", rekao je Tin Bašić, savjetnik i suvlasnik platforme ZGRADOnačelnik.hr.

Stručnjaci smatraju da godišnja instalacija od nekoliko stotina dizala nije izvediva, pa bi realan kapacitet mogao biti oko stotinu novih liftova na godinu.

"Vrlo će teško biti to ispuniti na razini od nekih 150 ili 500 komada na godinu, to je nemoguće", kaže Tihomir Nađ, vlasnik tvrtke za ugradnju dizala.

Iako država i gradovi pomažu, cijene dizala su i dalje visoke. Unutarnja stoje između 90 i 100 tisuća eura, a fasadna i do 150 tisuća.