Nestašicu lijekova itekako su osjetile bolnice, ali da je ne osjete pacijenti ide se na interventni uvoz.
Jedan takav uvoz upravo je u tijeku za neuroendokrine tumore, a pročelnica Bolničke ljekarna KBC-a Sestre milosrdnice Martina Kranjec Šakić pojašnjava kako to izgleda: "Čim lijeka nestane, pokreće se proces interventnog unosa koji odobrava HALMED. Najčešće kroz 10–14 dana lijek stiže iz uvoza, a do tada imamo neke zalihe otprije, pa da su pacijenti tu nestašicu mogli u bolnici osjetiti do sada i nismo baš zapazili."
Zato jesu pacijenti u ljekarnama, što nam potvrđuje i Matija iz Zagreba.
"Prije mjesec dana trebao mi je antibiotik. Razgovarao sam s doktoricom, nisam ga mogao dobiti, morao sam se malo strpjeti dok ga dobijem i sve je na kraju bilo OK", rekao nam je Matija.
Bili smo u jednoj ljekarni u kojoj nedostaje antibiotika, kapi za oči i lijekova za visok tlak.
Magistar farmacije Mario Vrebčević rekao nam je kakvo je stanje s lijekovima: "Kombinacije amoksicilina i klavocina – sve zamjene su potrošene i nemamo ljudima što za ponuditi. Dogodi da se opskrba na par dana uspostavi i onda opet nestane i ostanemo bez proizvoda i ne možemo ponuditi ono što treba."
Iz HUP-ove Udruge proizvođača lijekova upozoravaju da su mjesečne terapije ispod pet eura uz troškove koji rastu neodržive. Kažu da prijeti nestašica osnovnih lijekova.
Jerko Jakšić, predsjednik Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u, upozorava: "Država danas neke od terapija plaća ispod jednog eura, mjesečne terapije za hipertenziju neki od proizvođača plasiraju ispod jednog eura ili antibiotik od 1,5 eura, čak i jeftinije. Činjenica je da to nije samo proizvod koji je unutra, nego i ambalaža i aluminijski blister i kutija, karton,rad ljudi - te su cijene apsolutno neodržive."
Traže usklađivanje cijena generičkih lijekova s inflacijom. Iz Ministarstva zdravstva poručuju da je proteklih mjeseci na zahtjev proizvođača povećana cijena niza generičkih lijekova.
"Pravilnici vezani za regulaciju cijena lijekova su u postupku izmjena i u tom procesu udruge proizvođača lijekova aktivno sudjeluju. Budući je rad na izmjenama i dopunama Pravilnika u tijeku nismo u mogućnosti iznositi detaljnije informacije", odgovorili su iz ministarstva.
Farmaceutske kompanije ovisne su o azijskom tržištu. Iz HALMEDA kažu da prate situaciju kako bi na vrijeme reagirali.
Glasnogovornica HALMED-a Ivana Šipić Gavrilović rekla je: "Imamo dovoljan broj drugih lijekova s istom djelatnom tvari iz istih djelatnih skupina koji se mogu primjenjivati umjesto njih. Imali smo povećanu potražnju u prvom redu antibiotika i to je utjecalo na dostupnost lijekova."
U Hrvatskoj se zbog troškova proizvodnje penicilin ne proizvodi godinama, a farmaceutske tvrtke koje su prije 20 godina proizvodile 26 antibiotika, danas proizvode četiri.
