Hrvatska je ušla u osminu finala Svjetskog prvenstva, no možemo li reći da je nogomet vratio optimizam u Hrvatsku? Moglo bi se reći da jest, a Svjetsko je prvenstvo (22,4 posto) uz inflaciju (24,8 posto) bilo najkomentiranija tema, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja CRO demoskop o preferencijama stranaka, političara i političkih tema.
Što se pak preferencija stranaka tiče HDZ se nakon dva mjeseca pada oporavio. Ovaj mjesec rastu dva postotna poena u odnosu na prošli (24,7 posto) i sada ih podržava gotovo 27 posto (26,9 posto) građana. Drugo mjesto i dalje drži SDP, ali padaju u odnosu na studeni kada im je podršku pružalo 16,5 posto građana, a sada su na 15,4 posto potpore. Na trećem mjestu platforma Možemo! bilježi manji rast jer u studenom ih je podržavalo 10 posto građana, a u prosincu 10,2 posto.
I dok su oni na oko 10 posto posljednjih mjeseci – Most bira i dalje oko 9 posto građana (studeni 9,5 posto). Domovinski pokret na petom je mjestu (5,9 posto) - uz pad podrške u prosincu (studeni 6,1 posto) .
U skupini stranaka iznad 1 posto su Centar (prosinac 2,9 posto – studeni 2,2 posto), Radnička fronta (prosinac 1,9 posto – studeni 1,2 posto), Socijaldemokrati (prosinac 1,5 posto – studeni 1,3 posto), Fokus (prosinac 1,3 posto – studeni 1,4 posto), HSS (prosinac 1,2 posto – studeni 1,3 posto), IDS (prosinac 1,1 posto – studeni 1,0 posto) i Ključ Hrvatske, odnosno Živi zid (prosinac 1,1 posto – studeni 0,9 posto).
Ostali su ispod jedan posto! Neodlučnih je manje nego prošli mjesec - njih 15 posto (15,4 posto)!
Pozitivci
Iako je predsjednik Milanović i dalje najpozitivniji političar - sve je više onih koji ne odobravaju njegove poteze. Potpora mu se topi - s 18 posto prošlog mjeseca, na 16 posto (15,8 posto) ovog! A u odnosu na isto vrijeme lani - to je pad od čak četiri posto!
Na drugom mjestu je premijer Plenković - pozitivnim ga vidi 15 posto građana (14,9 posto), ili jedan postotni poen manje nego prošli mjesec (15,9 posto). Zagrebački gradonačelnik drži treće mjesto (prosinac 4,2 posto – studeni 4,2 posto), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara kojem raste popularnost (prosinac 3,5 posto – studeni 1,9 posto). Sandra Benčić je na petom mjestu s 2,3 posto (studeni 1,5 posto). Svi ostali s ove ljestvice ispod su 2 posto. Iako je i ovaj mjesec grmio Grmoja njega birači nisu spomenuli kao pozitivca. Nitko je i dalje najpopularniji političar (25,7 posto), ali to više i nije neka novost u Hrvatskoj!
Negativci
Nije neka novost ni poredak na listi najnegativnijih političara – njome vlada državni vrh. Premijer na čelu (prosinac 28,6 posto – studeni 29,1 posto). Slijedi ga predsjednik (prosinac 13,9 posto – studeni 15,2 posto), pa dugo nitko – do jednog od glasnijih zastupnika. A to je Hrvoje Zekanović (prosinac 3,5 posto – studeni 3,3 posto). Četvrti na listi negativaca je šef Sabora (prosinac 2,9 posto – studeni 3,2 posto). A u top pet negativaca ulazi i Milorad Pupovac (prosinac 2,1 posto – studeni 2,0 posto).
Dalje slijede ministri obrane (prosinac 1,9 posto – studeni 1,5 posto) i vanjskih poslova (prosinac 1,6 posto – studeni 0,5 posto), a nepopularnu listu TOP 10 političara zatvaraju Peđa Grbin (prosinac 1,2 posto – studeni 1,0 posto), Ivan Penava (prosinac 1,2 posto – studeni 0,6 posto) i evo vratila se i bivša ministrica koja je prošlu godinu dočekala u pritvoru - Gabrijela Žalac (prosinac 1,1 posto – studeni 0,2 posto). Da su svi političari negativci mišljenje je 15 posto (15,1 posto) ispitanika!
Dobar za predsjednika, Vladi i Saboru tek dovoljan
S kojim ocjenama državni vrh ide na zimske praznike? Trojka (2,78) za predsjednika Republike već je ustaljena ocjena, ali prosjek mu pada. Za razliku od Vlade koja puževim koracima skuplja ocjene, ali i dalje – za kraj 2022., samo dvojka (2,27). Baš kao i Saboru koji se s ovog prosjeka ne miče (2,14).
Pesimizam prevladava
Pomaka ipak ima, malih ali ohrabrujućih pa je u studenom 75 posto (75,7 posto) građana mislilo da idemo u lošem smjeru, a sada to misli 73 posto. Ipak, i dalje je to velika većina!
NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 30. studenog do 3. prosinca 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
