Diskriminacija u Hrvatskoj i dalje je izražena pojava i sve se više ljudi osjeća kao da ne može ostvariti svoja ljudska prava.
Alarmantno je da većina to ne prijavljuje, a još manje pokreće sudske postupke. Pokazuje to istraživanje pučke pravobraniteljice u kojem su Romi i dalje na samom vrhu diskriminiranih.
Romsku zajednicu većina povezuje s ovim prizorima. Predrasude su sve veće. Jer da većina Roma ne želi raditi i živi od socijalne pomoći, percepcija je više od 50 posto Hrvata.
"Prije svega ja sam prva Romkinja u povijesti Republike Hrvatske koja je završila Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Ja sam rođena Zagrepčanka i moji roditelji su vrlo rano shvatili da je vrlo bitno obrazovanje i da se na taj način možemo izboriti za sebe i za sretniju budućnost naše djece", priča Nura Ismailovski, magistra farmacije.
No, na tom putu joj nije bilo lako.
"Tijekom zapošljavanja sam imala izuzetno problema, nisam mogla nigdje naći posao. Susretala sam se s pitanjima otkud znam tako dobro hrvatski jezik iako sam rođena Zagrepčanka tako da je jedina prilika bila unutar sustava Gradskih ljekarni Zagreb da uopće počnem raditi i teško je napredovati. Unutar sustava nama Romima je jako teško napredovati" dodala je.
Upravo se Romi najčešće suočavaju s diskriminacijom u Hrvatskoj. Smatra to 18 posto ispitanika. Na drugom su mjestu pripadnici LGBTQ zajednice s oko 16 posto, gotovo 10 posto osobe s invaliditetom, a na četvrtom mjestu su žene, smatra tako 9 posto ispitanika.
"Kada pitamo građane tko najviše diskriminira najveći odgovor je pojedinci. Nakon toga tek pravne osobe, poslodavci, kompanije, ali kada se zbroje različiti pojedinačni odgovori onda vidimo da najviše diskriminiraju u percepciji građana institucije, odnosno država", objašnjava pučka braniteljica Tena Šimonović Einwalter.
I to najviše u području rada i zapošljavanja. Broj onih koji su bili diskriminirani povećeo se na 28 posto, a zabrinjavajuće je da većina to ne prijavljuje i ne pokreće sudske postupke.
"Poruka svima bi trebala biti da kada su diskriminirani da to javno kažu jer jedino javnim govorom i pozivom da se ukine diskriminacija može doći do toga da ova zemlja krene nediskriminatornim putem", govori Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja
Ipak, ima i napretka. Sve više građana razumije pojam diskriminacije i za određene skupine kao što su azilanti smanjuju se predrasude. Vlada će uskoro usvojiti i novi Nacionalni plan za zaštitu ljudskih prava.
"To je jedna od najvažnijih stvari koja nam je nužna za poboljšanje tog cjelokupnog zakonodavnog okvira kako bi on dobro funkcionirao", rekla je Snježana Vasiljević, posebna savjetnica potpredsjednice Vlade.
A prije svega treba uložiti u odgoj i obrazovanje mladih kako bi shvatili da je i različito jednako dobro.
