Slučaj menadžera jedne hrvatske banke koji je nepravomoćno oslobođen optužbi da je lažirao bolovanje kako bi do kraja iskoristio uplaćeni termin za skijanje u Francuskoj, za što nije mogao koristiti godišnji odmor, još je jednom otvorio pitanje u kojoj mjeri se poseže za bolovanjima i kako otkriti ako nisu medicinski opravdana.
Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Nataša Ban Toskić tvrdi da se radi o kompleksnom problemu kojeg se ne može površno promatrati.
"Ne, ljudi nisu prevaranti i varalice već osobe s konkretnim problemima koje nam se obraćaju za pomoć. Nismo mi tu da pacijentima ne vjerujemo i da ih sumnjičimo za manipulacije. Naša uloga je da pacijenta pregledamo i indiciramo dijagnostičku obradu," kaže Ban Toskić.
Smatra da pacijenti idu na bolovanja manje nego prije 10-tak godina jer se boje za svoja radna mjesta i često bolesni idu na posao, što nije dobro.
Nešto drukčije mišljenje ima stručnjak za radno pravo s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Viktor Gotovac. "Svi znamo da se razmjerno lako dobivaju bolovanja što nije neobjašnjivo. I liječnici se bore za svoje pacijente jer o njima ovise iznosi koje dobivaju. S druge strane, teško je kontrolirati bolovanje kad bolest prođe, pa i kad poslodavci pokrenu postupak kontrole bolovanja vrlo rijetko se to pokaže opravdanim", kaže Gotovac. Smatra da se u posljednjih 20-tak godina slabo nosimo s tim problemom kojeg su svjesni svi koji se bave radnim i socijalnim pravom.
U slučaju bankarskog menadžera koji je dobio otkaz zbog skijanja na bolovanju, a sud ga je u prvom stupnju oslobodio optužbi, smatra da je sud bio na strani radnika. Jer, iako je bolovanje otvorio naknadno, sud je povjerovao liječničkoj dokumentaciji koju je počeo prikupljati još na skijanju, a angažman privatnog detektiva u tom slučaju ocijenio je "neopravdanim i pretjeranim zadiranjem u privatni život".
Privatni detektiv Njegoslav Blažek s 20-godišnjim iskustvom u poslu kaže da je najvažnije biti neprimjetan i spontan i ne dopustiti da te "meta" otkrije kao što se dogodilo u slučaju bankarskog menadžera.
"Samo treba biti strpljiv, a poslodavci često to nisu. Često su jako ljuti i pod svaku cijenu hoće u što kraćem roku rezultat, a to nije baš uvijek jednostavno", kaže Blažek. Prisjetio se slučajeva u kojima je prijevarna situacija otkrivena zbog prevelike sigurnosti “varalica“ koji su se ljuljali i u jednom trenutku zaboravili igrati svoju ulogu.
"Pa je tako bio slučaj muškarca koji je stradao i bio u kolicima. No bio je strastveni ljubitelj fotografije, pa je otišao na izložbu i popeo se na treći kat. Ili slučaj s motornom pilom gdje je ruka osobe nije, prema mišljenju liječnika, bila funkcionalna. A mi smo ga fotografirali i zatekli s teškom motornom pilom kako iznad glave pili granu", priča Blažek.
Razotkrivanje lažnih adresa prebivališta i lažnih bolovanja mnogim su detektivima glavni dio posla. U kojoj mjeri je to uzelo maha – iz HZZO-a nismo uspjeli doznati.
