Dobrovoljno darivanje plazme, ali uz novčanu kompenzaciju. Darivatelji bi dobili za putne troškove ili naknadu za izbivanje s posla.
"Mislim da je to nepotrebno, tko hoće doći će bez novca", kaže darivatelj Tomislav.
"U idealnim uvjetima ne treba biti motiv, ako plazme nema, a treba je onda možda treba platiti", smatra Nikola.
"Ja to ne bi uveo, tko ima namjeru dat će svakako", smatra Goran koji je krv donirao 36 puta.
Privatni model nabave plazme imaju Austrija, Njemačka, Češka i Mađarska. U Hrvatskom zavodu za transfuziju nisu za to.
"To nije samo moj stav nego stav većine transfuziologa u RH je da se u ni jednom slučaju ne može privatizirati darivanje krvi pa i krve plazme je dio javnozdravstvenog sustava", kaže Irena Jukić ravnateljica Zavoda.
Osim prikupljanja iz krvi dobrovoljnih darivatelja, neki predlažu privatni model kojim izdvaja samo plazma, a sve ostalo vraća se u tijelo darivatelja.
"To je kod nas dosta slabo razvijeno kod nas plazma koja se dobiva dobiva se kao ostatak prilikom darivanja krvi", naglašava Branimir Anić pročelnik Zavoda za kliničku imunologiju i reumatologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.
Kada bi se davala isključivo plazma, kaže, to bi moglo biti češće i ciljano pa bi se zalihe plazme itekako povećale. Za to se zalaže i Međunarodna organizacija proizvođača plazme.
U Europi smo ovisni o oko 40 % plazme koja dolazi iz SAD-a. To je uglavnom zato što nam nedostaje prikupljanje plazme putem plazmafereze. Želimo podignuti svijest kreatora politike diljem Europe o povećanju prikupljanja plazme putem plazmafereze, navodi Maarten van Baelen izvršni direktor Udruženja proizvođača lijekova iz plazme.
Brojni bi to mogli zlouporabiti, u SAD-u neki zbog novca plazmu doniraju stotinu puta.
"Kada je čovjek motiviran novcem onda su i putevi malo drugačiji, pitanje je iskrenosti i prenosivih bolesti i sigurnosti donatora i samih pacijenata", upozorava Jukić.
Ističe kako su pripremili plan kojim će do 2026. podignuti količine prikupljene plazme sa sadašnjih 22 na 50 tisuća litara.
Ono što ja vidim je konačna količina koja dolazi do mog pacijenata i ona nije zadovoljavajuća i ona nije sigurna. Nama se događalo da nam pacijenti ostanu bez terapije jer ona nije bila dostupna, kaže Anić.
Trenutačno bilježimo manjak lijekova na bazi krvne plazme, upozorava Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu.
Plaćala se plazma ili ne, bez darivatelja krvi za mnoge neće biti ni zdravlja.
