Pronađen je donor matičnih stanica za Vukovarca Damira Pejića koji boluje od leukemije. Donor je pronađen u Njemačkoj nakon što su Damirove riječi i energija ujedinili Hrvatsku. Tek mu je 16 godina, a iza sebe već ima drugu borbu s leukemijom. Ovaj - drugi put, protiv bolesti se bori i bez majke. Od nje je karcinom bio jači. Danima su se građani koje je dirnula njegova priča, upisivali u registar dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica nadajući se da će Damir dobiti šansu za život. I onda je danas stigla vijesti koju smo svi čekali.
S pedijatrom KBC-a Zagreb Zrinkom Šalekom razgovarali smo o daljnjoj proceduri.
Podudarni donor za Damira je pronađen, to su sjajne vijesti, ali i u njegovom i u svakom drugom slučaju što slijedi, kako izgleda daljnje liječenje?
Kada nađemo donora krvotvornih matičnih stanica slijedi borba na dva kolosijeka. S jedne strane od strane donora treba ići njegova priprema, obrada samog donora krvotvornih matičnih stanica. Radimo laboratorijsku analizu davatelja, rade se slikovne pretrage i još dodatno, ovisno o tome koji bi bio izvor krvotvornih matičnih stanica. Što se tiče samog primatelja krvotvornih matičnih stanica, on prolazi jedan možda bezazleniji dio a to je obrada za samu transplantaciju krvotvornih matičnih stanica i onaj malo teži dio a to je kondicioniranje koje je u slučajevima akutne limfoblastične leukemije u djece obuhvaća u većini slučajeva liječenje zračenjem cijelog tijela i jedan kemoterapijski lijek.
U potrazi za donorom vrednuje se 10 lokusa, što to znači?
Da bi mogli govoriti o tome da je netko podudaran davatelj mora biti podudarnost 9 od 10 ili 10 od 10 lokusa. To je nešto što je karakteristika svakog čovjeka. To je upisano u našim genima, ti lokusi.
Kakvu proceduru sad donor mora proći, a koliko zahtjevno sve može biti za pacijenta?
Pa gledajte, za donora je rizik. Donor odlučuje želi li on dati krvotvorne matične stanice iz koštane srži ili periferne krvi. Ako se odluči za davanje iz koštane srži onda je tu rizik od opće anestezije i ono što se znaju ponekad davatelji žaliti na bolove na leđima na mjestu uzimanja krvotvornih matičnih stanica.
Kad je riječ o postotku uspjeha - kako tu stojimo?
Ishodi otprilike, da budemo onako grubi po pitanju postotaka, ako su u pitanju djeca liječena transplantacijom krvotvornih matičnih stanica ishodi se kreću oko 50 do 60 posto. Pogodni su.
Kada govorimo o proceduri, koliko ona dugo može trajati od ovog trenutka postoji donor. Što onda dalje slijedi? Koliki je neki vremenski okvir?
Otprilike barem mjesec dana pa do nekoliko mjeseci - to je neki vremenski okvir. Znači, dok uspostavimo sam kontakt sa transplantacijski centrom gdje se nađe donor dok dobijemo njihove uzorke. Zatim dok se ti uzorci obrade za konkretnog pacijenta i da utvrdimo da je to zaista tako i onda se dogovaraju sve daljnje pojedinosti oko samog termina transplantacije i sama obrada davatelja i primatelja.
Vidjeli ste danas ovu veliku akciju. Damir je zaista ujedinio cijelu Hrvatsku. Što vi kažete na to i može li ova akcija pomoći i drugoj djeci koja su, evo, u ovim trenucima na vašem odjelu? Rekli ste da ima još 13, ako se ne varam…
Pa sve akcije koje uključuju prikupljanje krvotvornih matičnih stanica, odnosno uključivanje ljudi u registar zapravo povećavaju šansu za izlječenje bilo to dijete ili odrasla osoba.
Koja je vaša poruka pacijentima i njihovim roditeljima?
Po prirodi sam optimist i zapravo me to vodi u poslu da kad savki dan dolazimo na posao dolazimo sa nadom da ćemo izliječiti sve i trudimo se tako napraviti.
