Vlada je i službeno drastično povećala plaće sebi i ostalim državnim dužnosnicima za više od 60 posto. Državu, odnosno sve nas, to će na godinu stajati gotovo 10 milijuna eura više iz proračuna.
Gost u studiju RTL-a Danas bio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Nitko ne spori da dužnosnicima trebaju rasti plaće, no niste li pretjerali dizanjem plaća odmah 60 posto, drugima ste malo po malo, u ratama?
"Od 2014., osnovica državnih dužnosnika nije dizana. Štoviše, od 1. siječnja 2009. do 1. siječnja 2015., ona je smanjenja 28,2 posto. Smatramo da na početku trećeg mandata, nakon što smo uredili područje državnih službenika, mišljenja smo da je došlo vrijeme da…"
Jeste li u prethodnih deset godina trebali malo povećati plaću, a ne sada 60 posto?
"Mislim da je vrijeme da malo odmaknemo od populizma. Treba gledati uvjete u kojima ovo radimo - povećanje BDP-a, najveća zaposlenost, najmanja nezaposlenost ikad. Mislim da je vrijeme da sada uredimo pitanje i područje državnih dužnosnika."
Ne mislite da je ovo dizanje plaća preko noći drsko i to za 7. mjesec, a ne od rujna kao što je bilo sa službenicima?
"Moram ispraviti, bilo je identično. Bilo je upravo identična situacija kao i sada. Ne mislim da je drsko i doista mislim da se moramo odmaknuti od populizma. Kada kažemo 'državni dužnosnici', govorimo o 269 osoba. Pogotovo u Vladi, ministri i premijer su osobe s izbornim legitimitetom. Za sebe osobno mogu reći, kao čelnik jednog tijela Ministarstva pravosuđa, snosim i najveću odgovornost. Snosim odgovornost za svoj rad. Nemam ništa protiv, i drago mi je da su plaće ravnatelja uprava, glavne tajnice, načelnika sektora veće nego moja, odnosno takve, ali da su baš veće od čelnika tijela, mislim da to nije baš dobra poruka."
Da su Vam građani u oči rekli riječi poput 'sebično' i 'bezobrazno', što biste im odgovorili?
"Dijelom mogu ovo razumjeti, ali istine radi, možda par podataka koji plastično pokazuju neke stvari: 2014. se nije dizala osnovica državni dužnosnika, 2016., ako gledamo prosječnu neto plaću, rasla je 77 posto. Ako pogledamo medijalnu, rasla je 71 posto. Mirovina je rasla 61 posto, minimalna plaća 103 posto. Za to vrijeme, od 2016- do 2024., kumulativna stopa inflacije je gotovo 30 posto. Ponavljam, osnovica državnih dužnosnika se nije podizala od 2014. uopće podizala i mijenjala. Mislim da dovoljno govori koliko je Vlada u ova dva mandata napravila po pitanju dizanja plaća i mirovine. Ne libim se toga reći, kao ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, da je napokon vrijeme da uredimo ovo područje."
Što je s gradonačelnicima, županima? Pojavili su se napisi da je preko noći i njima podignuta plaća.
"Naravno da nije, to moram na neki način demantirati. To se u konačnici vidi iz financijskog učinka. Financijski učinak za ovu godinu 4 milijuna i 100 tisuća eura. Ovo što se pitali je stvar lokalnih dužnosnika, koji iz lokalnog, ne državnog proračuna, financiraju pitanje svojih plaća. Osnovica može utjecati na to da dobiju osnovu da dižu plaće. To je na njima, njihova odluka, sredstva iz lokalnog proračuna nemaju veze s državnim proračunom."
Najavljene su nove reforme, mijenjat će se koeficijenti, plaće će rasti. Koliko će premijeru rasti plaća, a koliko predsjedniku pasti plaća?
"Mislim da je došlo vrijeme da, kada govorimo o uređenju pitanja državnih dužnosnika, neke stvari moramo suštinski mijenjati. Ne bih volio da samo govorimo o koeficijentima. Mislim da moramo otvoriti puno širu temu, na neki način napraviti iskorak koji nije toliko specifičan i nije sustav isključivo vezan samo uz osnovice i koeficijente. Spominju se termini predsjednik države, predsjednik Vlade. Nema personaliziranja. Za četiri godine bit će druga Vlada, saborski zastupnici."
Koliko bi predsjednik trebao imati po vašem mišljenju?
"Mislim da sva tri tijela državne vlast, i Ustavni sud kao četvrta kategorija bi trebale imati podjednake koeficijente."
