Matej ima - 20 godina i očinstvo je za njega još dalek pojam. "Imati djecu malo kasnije sada je IN", kaže Matej Brodarac iz Petrinje. "Prvo bi htio postati ja, financijski stabilni, a onda tek razmišljamo da imamo djecu" dodaje.
Posljednji put se u Hrvatskoj rodilo više od 40 tisuća novorođenčadi prije 12 godina. Lani je brojka bila rekordno niska. Rođeno je 32 170 djece, što je najmanji broj od Drugoga svjetskog rata.
"Vrijeme se i okolnosti mijenjaju u društvu za moj pojam idu u negativnom smjeru", rekao je Ivica iz Zagreba. "U ranijim godinama bi bilo ljepše stvarati obitelj, djecu imati, a sad je sigurno trend proživjeti život i onda tek djecu imati tek", kaže Dominika iz Zagreba.
Lani je umrlo 5275 Hrvata manje nego 2022. No, slaba je to utjeha jer imamo negativan prirodni prirast. Demografski minus Iznosi 19 105. Toliko je više umrlih nego rođenih. To znači da smo u jednoj godini prirodnim putem izgubili - dva grada veličine Imotskog. Novi ministar ivan Šipić želi zaustaviti negativne trendove.
"To jedino možemo ako se okrenemo oživljavanju mnogih zapuštenih mjesta, sela, pa i gradova. Želio bi da središta poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka da se rasterete i da naš fokus bude na ruralne, zapuštene krajeve", kaže Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva.
Sredinom rujna Vladi će predstaviti nove mjere demografske revitalizacije Hrvatske.
"Ja preferiram sigurno delimitiranje porodiljnog dopusta, naknade, podigao bi to. Ja preferiram rad na daljinu, rasterećenje - te neke mjere koje bi trebale donijeti efekt", dodaje ministar demografije i useljeništva.
Pita li se demografe, mjere su potrebne odmah, a ne na jesen.
"To je sporo i zato je između ostalog trebalo da ministar demografije bude istovremeno potpredsjednik vlade i da sjedi na užem kabinetu vlade i da svoje mjere prenosi na ostale resore koje trebaju povoditi", tvrdi Stjepan Šterc, demograf.
Poslodavci rješenje vide u mjerama imigracijske politike.
"Vidimo da nije u tim ekonomija i tržištima bajno tamo gdje su otišli. Poboljšanje uvjeta ovdje prvenstveno povećanjem realnog dohotka koji će ove godine doseći razinu od oko 80 posto prosjeka EU, tu se približavamo kad pada motivacija za iseljavanjem", kazao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Zato ministar polaže nade u povratak iseljenih.
"Mi dobivamo stotine upita otkako je formirano ovo ministarstvo ljudi koji traže odgovore. Mi nemamo pravo ignorirati i okretati leđa pred tolikim ljudima koji samo žele samo živjeti u ovoj prekrasnoj domovini", smatra Šipić.
No, sve je jasnije da se demografska kriza neće riješiti samo - rađanjem i povratkom iz inozemstva. Bez promjena, do 2030. samo prirodnim putem - nestat će 200 tisuća Hrvata.
