Dok sve više europskih zemalja zabranjuje uvoz jeftinih žitarica iz Ukrajine Hrvatska to, potvrdila je ministrica poljoprivrede za RTL Danas, neće učiniti.
Istodobno, iako su naši silosi i sada puni pšenice, to ipak neće dovesti do pojeftinjenja kruha. Možda čak i suprotno.
Trebala je ovo biti rekordna zarada, ali 400 tona Stjepanova prošlogodišnjeg uroda još je u skladištu. Nema ga kome prodati. Situacija je kaže, gora i od najgore suše.
"Mi smo mogli dobiti 270 eura za tonu kukuruza, a trenutačno nemamo ponudu ni za 170 eura, nemamo ponudu ni po kakvoj cijeni. Praktički od nove godine, mi ni jednog ozbiljnog kupca nismo imali ni za kukuruz ni za pšenicu", rekao je ratar Stjepan Zorić.
Razlog je nekontroliran uvoz jeftine ukrajinske pšenice, brašna i smrznutog tijesta. No, neki kažu da su se pšenice i kukuruza ratari trebali prodati ranije, kada je otkupna cijena bila veća.
"Mi nismo krivi, nismo iz špekulantskih razloga ostavljali robu na zalihama, nego smo ostavili nešto za proljeće da imamo obrtnog kapitala", istakno je Zorić.
Količine su se nagomilale i trenutačno je u skladištima više od 500 tisuća tona prošlogodišnjeg uroda koji nitko ne kupuje. Traže spas od države.
"Jedna ovakva nezapamćena godina mi smo gotovi, potrgat će nas banke, potrgat će nas obaveze. Doći će do otkaza radnika, nećemo imati za servisiranje svojih obveza. Strašno", upozorio je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Iako su neke zemlje, kako bi spasile domaću proizvodnju, uvoz jeftinih žitarica iz Ukrajine zabranile, Hrvatskoj to, kaže resorna ministrica, nije opcija.
"Jednostrane mjere prekida trgovinskih tijekova i uvoza doista nisu u skladu sa pravom koji smo preuzeli. Smatram da moj stav do sada nije štetio hrvatskim poljoprivrednicima. Poremećaji se događaju, oni su brojni", rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
"Rješenje moramo pronaći. U utorak je u 10 sati hitan sastanak kod ministrice u kabinetu", rekao je Pranjić.
Dok je cijena zlatnog zrna nikad niža, Hrvatska je među pet europskih zemalja u kojima su kruh i pekarski proizvodi najviše poskupjeli.
Prije ulaska u Europsku uniju, uvezli smo ih nešto više od 40 tisuća tona. 2021. više od 86 tisuća, a lani rekordnih 93 tisuće tona pekarskih proizvoda.
"Njihova ukupna vrijednost mjeri se u 233 milijuna eura, a u istom tom razdoblju smo izvezli 583 tona pšenice, čija je vrijednost manja od ove za pekarske proizvode i iznosi svega 200 milijuna eura", rekal je Nada Barišić, direktorica Žitozajednica.
Drugim riječima – jeftino izvozimo, a skupo uvozimo.
"Kruh u onom razdoblju kada je trebao poskupjeti daleko više nije poskupio, tako da ovdje nema prostora za njegovo pojeftinjenje", rekla je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
No, od skupog kruha ratarima ostaje tek sitnica, a građanima, kad sve poplaćaju, samo mrvice.
