Hrvati broje korake, kalorije i kilograme. Tepamo si da smo sportska nacija, a ujedno smo i najteži u Europi.
"I jedno i drugo smo. Imamo odlične sportaše, ali imamo i ljude koje vole papati poput mene", kaže Ivana Marasović Kontrec iz Zagreba.
Renato Brezonjić iz Zagreba smatra da nismo baš sportska nacija, ali dodaje: "Bar ovdje u Zagrebu ima dosta ljudi koji se bave sportom.",
"Mislim da postoje neke dvije struje. Imate struju koja voli jesti i družiti se i imate struju koja se bavi sportom", smatra Ana Kekelj.
Tomislav Zrinšćak ima 120 kilograma i poremećaj hranjenja koji se zove kompulzivno prejedanje. Kaže, nekad je imao 180 kilograma i ta faza bila je najteža.
"Strašno, to su količine hrane koje sam ja jeo jednu večer neki ljudi pojedu i kroz cijeli tjedan. To su nevjerojatno količine hrane. Po dva bureka, pet šnicli, pola kruha, cijeli kruh sam znao pojesti. Ja uopće nisam shvaćao što radim zapravo", pojašnjava Tomislav, dane najgore faze.
Uspješno je krenuo na liječenje. Činjenica je da oko 35 % djece i 65 % odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Nutricionistica kaže mnogi od njih pokušavaju s dijetama, no to nije dugotrajno održivo.
"Ima nešto što se zove jojo efekt i to u stvari pogađa 95 % ljudi koji su isprobali dijetu. Redovitim odlascima na dijetu ulazimo u nešto što se zove dijetni ciklus, nakon svake dijete postajemo i sve deblji. Tako da to može biti jedno od objašnjenja", objašnjava magistrica nutricionizma, Kristina Beljan.
Drugim riječima odlazimo na dijete, a sve smo deblji.
"Mislim da nam se počinje događati isto što i u Americi, oni imaju jednu dijetnu kulturu i sve više pretilih. Nemamo jasno i konkretno rješenje, ali odlazak samo na dijetu nije rješenje", govori nam Jelena Zubić, predsjednica Udruge Snaga u meni.
Odgoj zdrave nacije kreće od malih nogu. Zagreb prvi put u povijesti dobiva objedinjene jelovnike za sve osnovne škole, dodaje se sat tjelesnog, naglašava važnost sporta, ali ako se pita učenike većina bi izabrala buhtle prije zobene kaše.
"Volim jako jesti i pizze i hamburgere, ali znam da se to ne smije previše jesti jer to nije zdrava prehrana", kaže Sara Primorac,učenica OŠ Središće u Zagrebu.
"Najviše volim jesti bolonjez, lazanje. Od zdravih stvari smoothie od banane, kruh s pekmezom i medom", dodaje Filip Ivančić, također učenik OŠ Središće u Zagrebu
Što se ne pojede, baca se.
"Kada se nešto brani od hrane, kada imamo dozvoljenu i zabranjenu hranu to je možda jedno razumno objašnjenje i jedan normalan razlog zašto bi djeca samo htjela jesti buhtle", nastavlja Beljan.
Jednak standard i topli kuhani obrok za sve učenike država obećava za 4 godine.
"Veliki broj roditelja i traže da se u školama promijene jelovnici da se izbjegnu krafne, hrenovke, hamburgeri. Ogromna je uloga roditelja, oni će dobiti informacije na roditeljskim sastancima i važno je da govore o zdravoj prehrani", kaže ravnateljica OŠ Središće u Zagrebu, Violeta Vragotuk.
Nije dobro ni kada zdravo postane glavna opsesija. Tada govorimo o ortoreksiji nezdravoj opsjednutosti zdravom hranom koja još uvijek nije službena dijagnoza.
"Ljudi uz to što su opterećeni prehranom, mogu biti opterećeni i svojim fizičkim izgledom. Nisu tolik fokusirani na mršavost koliko na fizički izgled, izgled mišića, fit izgled. To su osobe koje se bave puno sportom i oni su najpogođenija populacija", pojašnjava Zubić.
U Hrvatskoj ima 40 000 ljudi koji imaju poremećaj hranjenja među koje spada i ortoreksija.
"To može postati opsesija, jer neki ljudi pronalaze svoj identitet točno u tome, ali opet postoje puno gore stvari i puno gore opsesije, kojima se ljudi mogu baviti", kaže Valentin Bukvić iz Rijeke.
"Treba naći neku granicu, ne treba ići u neke ekstreme, ali ne treba si ni dopustiti da zapustiš svoje tijelo", dodaje Renato Marjanica.
Kad se dogodi zapuštanje tijela ima i onih kojima su hodanje, vježbanje i zdrava prehrana teži put do željene linije, pa pribjegavaju drugim rješenjima. Lijek koji topi kilograme. Lijek za dijabetes tipa 2 mnogi uzimaju na takozvani bijeli recept iako dijabetes nemaju.
"U rijetkim trenucima kada ipak dođe u ljekarnu, to se razgrabi u istom danu. Eventualno, postoje popisi pacijenata koji nas zamole da ga stavimo sa strane kada dođe i to je to", pojašnjava Josip Nodilo, magistar farmacije.
Potražnja je ogromna, a na europskom tržištu pojavile su se i krivotvorene verzije.
"Krivotvoreni lijekovi Ozempic pojavili su se u pojedinim veleprodajama u zemljama Europske unije i Velike Britanije. Označeni su na njemačkom jeziku i uglavnom dolaze iz veleprodaja s područja Austrije i Njemačke“, pojašnjava Maja Bašić, glasnogovornica Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode.
U Hrvatskoj nije pronađen, ali je zato u Austriji krivotvoreni lijek stigao do pacijenata. Više ih je završilo u bolnici jer su dobili napadaje i hipoglikemiju.
"Za mene kao liječnika, čovjeka, ali isto tako i ministra je neprihvatljivo da koristimo neke specifične lijekove koje imaju svoje nuspojave, a s druge strane ne želimo se baviti minimalno dnevnom ili tjelesnom aktivnošću. To je doista komfor koji si ne možemo priuštiti", kaže Vili Beroš, ministar zdravstva.
Ne smijemo si ni priuštiti da ostanemo prvaci u debljini. Liječenje bolesti povezanih s viškom kilograma košta nas više od milijardu i pol eura na godinu
