U Hrvatskoj je oglasa za posao nikad više, a radnika nikad manje, pa sve više ovisimo o onim stranima. Kako bi se zaustavio kaos u zapošljavanju stranaca Vlada uvodi stroža pravila.
Bez obzira na novi zakon i pravila Alexandar s Filipina je svojim kolegama zakon. Kad je došao, o konobarenju nije znao gotovo ništa. U tri godine naučio je izaći na kraj sa zahtjevnim gostima, zna sve o kolačima, a pohvatao je i osnove jezika.
"Jako je teško, računi samo dolaze, velika kava s toplim, produžena kava, nismo naviknuti na to, na engleski jesmo, ali kada je na hrvatskom ne baš. Prevodimo kod kuće, uz pomoć telefona, jedan ručan po jedan. Treba govoriti svaki dan, vježbati svaki dan i naučit ćemo", kaže Alexandar.
U nedostatku domaće radne snage, Hrvatska ovisi o radnicima iz inozemstva.
"Mi imamo zaista dobra iskustva sa stranim radnicima, tu su tri godine i odlično su se uklopili. Imamo ih 17, kaže Žakline Troskot", predsjednica Nezavisne udruge ugostitelja Grada Zagreba.
Nova pravila od Nove godine
Od Nove godine postrožuju se uvjeti za uvoz radne snage. Uvodi se obveza dokazivanja kompetencija stranih radnika za deficitarna zanimanja, a predviđeno je i uvođenje "crne liste". Oni poslodavci koji na njoj završe, šest godina neće moći uvoziti radnu snagu.
"On neće moći zapošljavati stranog radnika, odnosno neće moći dobiti dozvolu ili će se ta dozvola ako je izdana, a u međuvremenu se ta situacija pojavi biti ukinuta", pojašnjava Dario Dudas, načelnik Sektora za strance i međunarodnu zaštitu pri MUP-u.
Novim Zakonom produžuje se i važenje radne i boravišne dozvole, takozvane plave karte.
"Svrha te direktive je privlačenje kvalificirane radne snage na prvome mjestu. Ono što smo mi napravili je povećanje roka važenja plave karte s 24 na 48 mjeseci", dodaje Dudas.
Nisu svi zadovoljni izmjenama zakona
Plaća strancima više neće smjeti biti manja od prosječne na usporedivim radnim mjestima, a uređuje se i područje njihova smještaja. Poslodavci najviše zamjeraju uvođenje zadužnica - novčanog jamstva koje će morati dati državi za slučaj da od zapošljavanja odustanu.
"Kad uzmemo radnika mi imamo troškove koji nisu mali – moramo platiti agencije, avionsku kartu i sve ostalo. Taj radnik ima prava kao i hrvatski – dati otkaz nakon mjesec, dva ili tri i što ćemo onda. Mi smo investirali 2 tisuće eura minimalno u radnika i nemamo nikakvu sigurnost da ga možemo zadržati jedno vrijeme samo da opravdamo taj trošak", kaže Žakline Troskot.
S izmjenama zakona nisu zadovoljni ni u sindikatu. Tvrde promjene su samo kozmetičke. Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika morat će se voditi i omjerom broja zaposlenih domaćih prema broju zaposlenih stranih radnika.
"Vidim da se poslodavci žale da kao neće moći, pa ako ne možeš naći jednog radnika domaćeg na pet stranih, pa nemoj se time bavit. Jer vrlo je jasan razlog zašto ga ne možeš naći", kaže Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata.
A broj radnih dozvola ove bi godine mogao biti rekordan. Od početka godine izdano ih je više od 158 tisuća.
