ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski ponovio je u petak procjenu središnje banke o padu BDP-a za 6 posto u ovoj godini, upozorio da bi vanjski dug iduće godine mogao doseći visinu BDP-a te poručio da bi u slučaju ponavljanja situacije iz prošle godine mogućnosti obrane bile bitno manje.
Tumačeći krizu iz jeseni 2008. godine, Rohatinski je naglasio kako smo prošli "bolje nego što smo mogli proći jer smo imali mehanizme i zalihe".
"Ako bi se ponovila situacija slična onoj u jesen 2008. godine, naše mogućnosti obrane od takve situacije bile bi daleko manje nego prije godinu dana", upozorio je Rohatinski na današnjem otvaranju 19. međunarodne konferencije Zagrebačke burze koja je u Splitu okupila predstavnike financijske industrije, prenosi Novi list.
Rohatinski se osvrnuo i na mnoge kritike politike središnje banke po kojima je sada pravi trenutak da se ekspanzivnom monetarnom politikom da impuls koji će u kratkom roku omogućiti povratak tamo gdje smo bili prije krize.
"Takav način razmišljanja ne može značiti ništa drugo nego reproduciranje modela koji je doveo do krize", upozorio je guverener.
Pri tomu se suprostavio rješavanju krize daljnjim zaduživanjem u inozemstvu ili tiskanjem novca.
"Središnja banka nastavit će voditi racionalnu politiku koja se temelji na sagledavanju stvarnog stanja i zdravom razumu u prosudbi treba li nešto učiniti ili ne", naglasio je guverner procjenjujući da bi u idućoj godini krediti poduzećima i građanima mogli rasti pet posto, a nada se i tolikom rastu novčane mase.
Upozorio je na nastavak tendencije rasta inozemnog duga navodeći da će Hrvatska krajem 2009. imati vanjski dug oko 42 milijarde eura. Za financiranje deficita i za refinanciranje dospjelih inozemnih dugova u 2010. godini morat ćemo se zadužiti za oko 12 milijardi eura bruto
Rohatinski je naglasio kako će trebati "dobro uvjeriti strane investitore" da se ne ugrožavaju njihovi plasmani u Hrvatskoj.
U HNB-u ocjenjuju i da će, uz predviđeni deficit državnog proračuna i izvanproračunskih fondova, ukupan deficit države biti iznad 12 milijardi kuna, a država će se zbog strukture dospijeća otplata i financiranje deficita trebati zadužiti za novih 40 milijardi kuna.
