Od kako je započela invazija na Ukrajinu, Europljani su iznenadili i Vladimira Putina i sami sebe, svojim jedinstvom i odlučnošću. Europska društva ogorčena ruskom agresijom i opčinjena hrabrošću Ukrajinaca, bila su motivirajuća snaga za neočekivani zaokret Europe.
Inspirirali su svoje vlade da usvoje promjene u povijesnim razmjerima. Otvorili su svoje domove milijunima Ukrajinaca. Zahtijevali su oštre ekonomske sankcije i prisilili su zapadne tvrtke da što prije napuste Rusiju. Dok su prijašnji “europski trenuci” bili obilježeni europskom zastavom koja je mobilizirala ljude izvan granica Europske unije (uključujući Ukrajinu), ovaj put je ukrajinska zastava mobilizirala ljude unutar EU.
No, europsko jedinstvo oko rata u Ukrajini ugroženo je jer se pozornost javnosti sve više prebacuje s bojnog polja na brige o troškovima života, pokazuje anketa provedene u 10 europskih zemalja, uz produbljivanje podjela između birača koji žele brzi završetak sukoba i onih koji žele vidjeti Rusiju kažnjenu.
Istraživanje u Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj i Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da je podrška Ukrajini i dalje visoka, ali da su se preokupacije premjestile na šire posljedice sukoba.
'Europljani su dosad iznenadili Putina – i sebe – svojim jedinstvom, ali sada dolaze veliki stresovi', rekao je Mark Leonard, koautor izvješća Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) o promjeni stava prema ruskoj invaziji, piše Guardian.
Sposobnost vlada da zadrže javnu potporu potencijalno štetnim politikama bila bi ključna, rekao je Leonard, upozoravajući da bi jaz između tabora "mira" i "pravde" mogao biti "jednako štetan kao onaj između vjerovnika i dužnika tijekom krize eura".
Istraživanje je pokazalo da unatoč snažnoj potpori Ukrajini, mnogi glasači u Europi žele da rat završi što je prije moguće - čak i ako to znači da Ukrajina gubi teritorij.
Taj stav često ne odražava stav nacionalnih vlada, rekli su autori, upozoravajući čelnike EU-a na "maksimalističke stavove" o ratu i sugerirajući da ostaju strogi prema Rusiji, ali oprezni u pogledu opasnosti od eskalacije.
Anketa provedena između 28. travnja i 11. svibnja pokazala je gotovo univerzalnu potporu Ukrajini, a 73 posto ispitanika u 10 zemalja okrivljuje Rusiju za rat.
Više od 80 posto u Poljskoj, Švedskoj, UK (83 posto) i Finskoj (90 posto) reklo je da smatra Rusiju odgovornom, zajedno s velikom većinom u Italiji (56 posto), Francuskoj (62 posto) i Njemačkoj (66 posto).
Ujedno, ispitanici smatraju Rusiju najvećom preprekom miru.
Postojala je snažna podrška za prekid veza s Rusijom. Većina u ovih 10 zemalja smatra da bi vlade trebale prekinuti gospodarske i kulturne odnose s Moskvom, a većina, koja se popela na 71 posto u Poljskoj, također se zalaže za prekid diplomatskih odnosa.
Slično, 58 posto u 10 zemalja, 77 posto u Finskoj, željelo je da EU smanji svoju ovisnost o ruskoj energiji, čak i na račun klimatskih ciljeva, sugerirajući javnu potporu novom krugu sankcija EU, uključujući ulje.
No, anketa pokazuje jasnu podjelu između Europljana koji žele mir što je prije moguće (35 psoto u 10 zemalja) i onih koji žele pravdu, definiranu kao vraćanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i pozivanje Rusije na odgovornost (22 posto).
Na pitanje što ih je najviše zabrinjavalo u ratu, ispitanici u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj najviše su zabrinuti zbog troškova života i cijena energije, dok su ispitanici u Švedskoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj bili najviše zabrinuti zbog opasnosti od nuklearnog rata.
Kako se sukob odugovlači i troškovi rastu, vlade će sve više biti prisiljene "uravnotežiti težnju za europskim jedinstvom s mišljenjima koja se razilaze i unutar i među državama članicama", pišu autori, ukazujući na "sve veći jaz između stajališta mnogih vlada i javno raspoloženje u njihovim zemljama”.
