- Turska više ne priječi pristupanje Švedske NATO-u
- Australija šalje špijunski zrakoplov u Europu kako bi pomogao Ukrajini
- Milanović sudjeluje na samitu NATO-a
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Putin održao sastanak u Kremlju
14.25 - U Rusiji je Vladimir Putin održao sastanak u Kremlju dok su se NATO saveznici okupljali u glavnom gradu Litve. Ruski predsjednik sastao se s izvršnim direktorom banke VTB Andrejem Kostinom. Ranije je Kremlj rekao da će napraviti "dubinsku analizu" izjava zapadnih čelnika na samitu i da će poduzeti mjere za zaštitu vlastite sigurnosti Rusije. Kremlj je također upozorio da bi Ukrajina u NATO-u bila "potencijalno vrlo opasna" za europsku sigurnost, dodajući da "vrlo pozorno" prati dvodnevni samit.
Novi paket pomoći Ukrajini
12.55 - Njemačka će Ukrajini poslati novi paket naoružanja u vrijednosti od 700 milijuna eura, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius uoči NATO samita u Vilniusu u utorak. „Njemačka će Ukrajini staviti na raspolaganje daljnjih 40 oklopnih transportera Marder, 25 Leopard I tenkova te nove sustave protuzračne obrane Patriot“, rekao je Boris Pistorius (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) uoči odlaska u Vilnius. Osim ovog naoružanja, planirana je i isporuka veće količine streljiva, dronova kao i logističke opreme. „Njemačka ovim paketom pridonosi ukrajinskoj izdržljivosti u obrambenoj borbi protiv ruskog napada“, rekao je Pistorius. Njemački ministar obrane je rekao kako Njemačka, s obzirom na povećane potrebe NATO partnera, tjedno stavlja na raspolaganje i dva leta zračnih transportera. Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) i Boris Pistorius će odmah na početku samita u Vilniusu i službeno objaviti novi vojni paket za Ukrajinu. Njemačka je od početka ruskog napada na Ukrajinu odobrila 3,9 milijardi eura za isporuke za koje je potrebna dozvola njemačke vlade, pri čemu se uglavnom radi o naoružanju. Isporuke za koje nije potrebno odobrenje, poput sanitetske pomoći, tu nisu uračunate. Nakon SAD-a, Njemačka je najveći dobavljač oružja Ukrajini. Prema najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja 38 posto Nijemaca ne podržava isporuku oružja u ovom obujmu, dok 18 posto smatra da bi Ukrajini trebalo slati još više naoružanja.
Kremlj: 'Ukrajina bi bila potencijalno opasna u NATO-u'
12.45 - Kremlj je upozorio da bi Ukrajina u NATO-u bila "potencijalno vrlo opasna" za europsku sigurnost te upozorio da "vrlo pozorno" prati dvodnevni samit. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da će Kremlj napraviti "duboku analizu" izjava zapadnih čelnika na samitu i poduzeti mjere za zaštitu sigurnosti Rusije. Peskov je razgovarao s novinarima na redovnom brifingu.
Također je govorio o očekivanom ulasku Švedske u NATO i rekao da će to imati jasne negativne implikacije na sigurnost Rusije. Peskov je dodao da će Moskva odgovoriti mjerama sličnim onima koje je poduzela nakon što se Finska pridružila zapadnom vojnom savezu. Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će Ukrajina dobiti "pozitivnu poruku" na svom putu prema članstvu, ali podjele među članicama saveza znače da neće biti određen datum ili izravni poziv Ukrajini da se pridruži, javlja Sky News.
Ubijen Putinov kapetan
10.15 - Ubijen je ruski pomorski kapetan osumnjičen da stoji iza smrtonosnog raketnog napada u Ukrajini, prenosi The Sun. Smatra se da je Stanislav Ržitski (42) likvidiran dok je trčao u ruskom gradu Krasnodaru. Ržitski je zapovijedao podmornicom koja je navodno pucala na ukrajinski grad Vinnytsia, pri čemu je ubijeno 27 ljudi prije godinu dana. Među žrtvama raketnog bombardiranja podmornice bila je i četverogodišnja Liza Dmitrijeva, koja je bila u dječjim kolicima sa svojom majkom Irinom koja je pretrpjela strašne ozljede. Ukrajinska prva dama Olena Zelenska poznavala je Lizu, jedno od troje djece koje je brutalno ubijeno u ruskom napadu. Ruski istražitelji vjeruju da je rutu Ržitskog pratila aplikacija za trčanje koju je koristio i da je vrijeme ubojstva povezano s nadolazećom prvom godišnjicom kaosa u Kalibru u Vinici.
Ruski napadi dronovima kamikazama
8.56 - Rusija je lansirala 28 dronova kamikaza na južnu luku Odesa i Kijev u ranim jutarnjim satima u utorak, prema vojsci te zemlje, prenosi Sky News. Ukrajinske zračne snage priopćile su da su sustavi protuzračne obrane oborili 26 bespilotnih letjelica iranske proizvodnje Shahed koje je Rusija lansirala. Iznad Odese oborene su 22 letjelice, a dvije bespilotne letjelice pogodile su upravnu zgradu u luci, rekao je lokalni guverner. Guverner Oleh Kiper rekao je na Telegramu da su se zapalili žitni i još jedan terminal u blizini luke Odesa, koji je brzo ugašen bez "kritične štete" ili ozlijeđenih. Sve bespilotne letjelice poslane prema Kijevu su presretnute, ali krhotine su oštetile brojne kuće u regiji, rekla je vojska. Dogodilo se to samo nekoliko sati prije početka summita NATO-a u Litvi. U Kijevskoj regiji koja okružuje prijestolnicu, 12 stambenih kuća i jedna višekatnica pretrpjeli su manju štetu od pada krhotina, rekao je vojni čelnik regije Ruslan Kravčenko. Nema izvješća o ozlijeđenima.
Ukrajinci uhvatili Ruse u zamku
8.05 - Ukrajina je u ponedjeljak rekla da su njezine snage uhvatile ruske vojnike "u zamku" u razorenom istočnom gradu Bahmutu, gdje Ukrajinci napreduju u sklopu svoje protuofenzive. Ruski izvještaji o borbama kažu da su snage Moskve odbile ili zadržale ukrajinsko napredovanje na istoku i jugu. Više od 500 dana od početka ruske invazije, ukrajinska protuofenziva koja je započela početkom prošlog mjeseca usredotočila se na zauzimanje skupina sela na jugoistoku i napad na ruske snage koje drže Bahmut.
Ukrajinski dužnosnici su u ponedjeljak rekli da su napredovali u oba sektora. "Bahmut. Neprijatelj je uhvaćen u zamku", rekao je general Oleksander Sirskij na komunikacijskoj platformi Telegram, dodavši da se neprijatelje "tjera iz njihovih položaja". Na jugu je general Oleksander Tranavskij na Telegramu rekao da su ukrajinske snage "u pokretu", a da su ruske tijekom 24 sata izgubile stotine ljudi.
Predsjednik Volodimir Zelenskij je kazao da protuofenziva, pojačana sofisticiranim oružjem zapada, napreduje sporije nego što se Ukrajina nadala. Vojni analitičari kažu da Kijev želi pokazati barem nekakav uspjeh vođama koje prisustvuju samitu NATO saveza u Litvi koji započinje u utorak. Rusko ministarstvo obrane je objavilo da su njezine snage odbile ukrajinske napade u trima područjima Donjecke oblasti, uključujući selo Kliščivka, koje je bilo u središtu borbi proteklih dana blizu Bahmuta.
Ministarstvo je dodalo da su ruski vojnici odbili ukrajinske napade na jugu, uključujući okolicu sela Rivnopil, za koje je ukrajinska strana rekla da je osvojila prije dva tjedna. Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maljar je na Telegramu rekla da su snage Kijeva tijekom proteklog tjedna pod svoju kontrolu vratile 10,2 četvornih kilometara na jugu i četiri kvadratna kilometra teritorija na istoku. Ukrajinska vojska je kazala da su njezini pripadnici ponovno zauzeli 169 četvornih kilometara na južnoj bojišnici i 24 četvornih kilometara oko Bahmuta otkako je započela protuofenziva.
Reuters nije mogao potvrditi izvještaje s bojišnice, a Rusija nije priznala ukrajinske dobitke. Moskva tvrdi da su borbe bile žestoke otkako je započela protuofenziva. Njene snage i dalje drže velike dijelove teritorija na istoku i jugu Ukrajine koje su zauzele nakon invazije 24. veljače 2022. Ukrajina je zabilježila nove ruske napade na civilne lokacije. Njene hitne službe su rekle da je u napadu na punkt za distribuciju humanitarne pomoći na jugoistoku poginulo sedam osoba, a da su dvije osobe ubijene u ruskom granatiranju na istoku. Rusija poriče da napada civilna područja.
Samit NATO-a u Litvi
7.14 - Danas je samit NATO na kojem sudjeluje predsjednik Zoran Milanović. Šef diplomacije Gordan Grlić Radman i ministar obrane Mario Banožić sudjelovat će na ministarskim sastancima NATO-a.
Australija šalje špijunski zrakoplov
7.03 - Australija će poslati vojni zrakoplov za nadzor u Europu kako bi pomogao pomogli Ukrajini, a koji će djelovati izvan granica te ratom razorene zemlje, stoji u priopćenju ureda australskog premijera u ponedjeljak. Kraljevske australske zračne snage rasporedit će zrakoplov E-7A Wedgetail u Njemačkoj u listopadu, gdje će ostati šest mjeseci kako bi pomogle u "zaštiti vitalnog prolaza međunarodne humanitarne i vojne pomoći Ukrajini", stoji u priopćenju, prenosi CNN. "Zrakoplov će davati rana upozorenja u slučaju bilo kakvih prijetnji izvan Ukrajine prema ulazu za humanitarnu i vojnu pomoć." Misija uključuje do 100 članova posade i pomoćnog osoblja. E-7A Wedgetail specijaliziran je za obavještavanje, nadzor i izviđanje, navodi se na web stranici Ratnog zrakoplovstva. Zrakoplov kombinira "radar za nadzor dugog dometa, sekundarni radar i taktičke/strateške glasovne i podatkovne komunikacijske sustave za pružanje platforme za rano upozorenje i kontrolu u zraku", kaže se. Raspoređivanje će se "integrirati s naporima naših partnera, uključujući Sjedinjene Države, i poduprijeti višeslojnu zaštitu koja postoji za pomoć Ukrajini", stoji u priopćenju iz ureda premijera.
Reakcije svjetskih čelnika na odluku Turske
7.01 - Nakon turske odluke da više ne priječi pristupanje Švedske Sjevernoatlantskom savezu, zaredale su pozitivne reakcije svjetskih čelnika, prenose agencije. Joe Biden koji je u ponedjeljak doputovao u Vilnius na summit NATO-a, pozdravio je pristanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na švedsko članstvo u savezu, koje je blokirao više od godinu dana. "Spreman sam surađivati s predsjednikom Erdoganom i s Turskom u jačanju obrane i odvraćanja u euro-atlantskoj zoni", rekao je Biden u priopćenju, istaknuvši da "jedva čeka" da Švedska postane 32. članica NATO-a. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pohvalila je u ponedjeljak odluku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da odobri pristupanje Švedske NATO-u. Baerbock je u poruci na Twitteru nazvala Erdoganovu odluku "dobrim vijestima koje dolaze iz Vilniusa". "Napokon je otvoren put turskoj ratifikaciji švedskog članstva u NATO-u", rekla je. "Danas je u Vilniusu načinjen povijesni korak. Švedskoj je otvoren put u NATO! To je dobra vijest za švedski narod i za našu zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku. Što je snažniji NATO, to je Europa sigurnija", napisao je na Twitteru Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i za sigurnosnu politiku Josep Borrell. Francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna objavila je poruku na istoj mreži u kojoj kaže da "Pozdravlja tursku najavu da kani ratificirati protokol o švedskom pristupanju NATO-u i nadam se da će se to dogoditi ubrzo. Švedska će osnažiti naš savez". Na Twitteru se oglasio i britanski premijer Rishi Sunak, poručivši da je "ovo povijesni trenutak za NATO koji nas sve čini sigurnijima. Švedska, veselimo se vašem ulasku u savez".
