- Ukrajina tvrdi da neće koristiti kazetno streljivo u Rusiji
- Zaharova tvrdi da ključnu pozornost treba posvetiti nuklearki Zaporižje
- Zelenskij i Duda odali počast žrtvama pokolja iz Drugog svjetskog rata
- Poljska tajno Ukrajini isporučila jurišne helikoptere
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Rađa se novi dogovor Prigožina i Putina?
22.00 - Sporazumi između ruskog predsjednika Vladimira Putina i čelnika Wagner grupe Jevgenija Prigožina nakon pobune plaćenika krajem lipnja mogli bi biti "u tijeku", prema novoj procjeni Instituta za proučavanje rata (ISW). Nakon kratkotrajnog i neuspjelog puča, objavljeno je kako je dogovor da Prigožin i svi wagnerovci koji ne žele potpisati sporazum s ruskim ministarstvom obrane mogu otići u egzil u Bjelorusiju, Međutim, bjeloruski čelnik i dugogodišnji Putinov saveznik, Aleksandar Lukašenko kasnije je rekao da Prigožin nije u Bjelorusiji, već u drugom gradu Rusije, Sankt Peterburgu. Također je sugerirao da su Wagnerove snage ostale u svojim utvrđenim bazama umjesto da su putovale u Bjelorusiju. Radi li se o bazama u Rusiji, Ukrajini ili objema nije otkriveno.
Intervju objavljen u petak na Telegramu sa zapovjednikom Wagnera pokazao je da se članovi Wagnera "još uvijek mogu slobodno kretati unutar Rusije i udruživati jedni s drugima", rekao je think tank. Zapovjednik Wagnera rekao je da se plaćenici odmaraju do početka kolovoza, kada će se preseliti u Bjelorusiju. ISW nije vidio nikakav znak da "ruske vlasti protjeruju ili pritvaraju Wagnerove zapovjednike ili borce koji su sudjelovali u pobuni."
"Status između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Prigožina još nije potpuno jasan. Ali ono što je jasno jest da je njihov privatni dogovor u tijeku", rekao je ISW. Ovakva analiza ISW-a potaknula je i brojne špekulacije oko toga da je kompletni marš na Moskvu bio ‘koreografija‘ koja je za cilj imala plan poznat samo spomenutima.
Glavni stožer: Ukrajinske snage napreduju u dva smjera u zaporiškoj oblasti
21.30 - Ukrajinske snage nastavile su svoju protuofenzivu i napredovale u smjerovima Melitopolja i Berdjanska u Zaporiškoj blasti, izvijestio je Glavni stožer. Tijekom dana ruska vojska izvela je 27 zračnih napada i 37 napada višecevnim bacačima raketa, pri čemu su “ranili civile i uništili stambene objekte, kao i civilnu infrastrukturu”.
Rusija je ukupno granatirala oko 20 naselja pod ukrajinskom kontrolom u Zaporožskoj i Hersonskoj oblasti. Prema izvješću, ruske trupe su se uglavnom usredotočile na napade u smjerovima Lyman, Bakhmut, Avdiivka i Marinka u Donjeckoj oblasti. U smjeru Avdijevke ruske su trupe topnički granatirale više od 10 naselja. Rusi su granatirali više od 40 naselja u tri druga smjera u Donjeckoj oblasti, stoji u izvješću.
Američki demokrati se protive slanju kazetnog streljiva
19.10 - Demokratski američki senator Tim Kaine i zastupnica Barbara Lee u nedjelju su izrazili zabrinutost zbog odluke administracije predsjednika Joea Bidena da u Ukrajinu pošalje kazetne bombe kako bi pomogla Ukrajincima u borbi protiv ruskih vojnih snaga.
Kaine je rekao da je u nedoumici kada je posrijedi odluka SAD-a o slanju kazetnih bombi Ukrajini jer bi to moglo potaknuti i ostale zemlje da zaobiđu međunarodnu konvenciju kojom se upotreba ove vrste oružja zabranjuje. "Ovakva bi odluka mogla značiti zeleno svjetlo ostalim nacijama da i one naprave nešto slično", rekao je Kaine u nedjelju za Fox News, no dodao je kako "cijeni činjenicu da se Bidenova administracija uhvatila u koštac s rizicima" koje to donosi. "Oni neće koristiti to streljivo protiv ruskih civila", rekao je Kaine, koji sjedi u Odboru za oružane snage američkog Senata, o potencijalnoj ukrajinskoj upotrebi tih bombi. Dodao je da je Kijev dao jamstva koja je u petak objelodanila i Bijela kuća.
Lee je pozvala Bidenovu administraciju da ponovno razmotri ovaj korak. "Kazetne bombe ne bi nikada trebalo koristiti. To znači prekoračiti granicu", rekla je u nedjelju za CNN, dodavši da Sjedinjene Države slanjem kazetnih bombi Ukrajini riskiraju gubitak "moralnog vodstva".
Ukrajina prvi puta ima više tenkova od Rusa
18.00 - Prema podacima koje je objavio Kielski institut za svjetsku ekonomiju, koji prati potporu poslanu Ukrajini, ta je zemlja primila 471 dodatni tenk od izbijanja rata punog opsega, a daljnjih 286 tek treba stići u ratom razorenu zemlju.
Prema Vojnoj bilanci za 2023., koju svake godine sastavlja istraživački centar Međunarodnog instituta za strateške studije, Ukrajina je početkom godine imala 953 glavna borbena tenka. Prema podacima nizozemskog otvorenog izvora, Oryx, kijevska vojska izgubila je 558 tenkova – što je manji broj od onih koje je međunarodna zajednica obećala Ukrajini. Također su zarobili 545 tenkova.
Rusija je prije rata imala otprilike dvostruko više od ukrajinskih zaliha tenkova. Vojna bilanca je početkom 2023. godine stavila ruske operativne tenkove na 1800, ali trenutni Oryxov broj gubitaka ruskih tenkova iznosi 2082 od veljače 2022.
Točne brojke gubitaka opreme vrlo je teško provjeriti s obje strane. Međutim, poznato je da je Rusija izgubila mnoge od svojih glavnih borbenih tenkova i morala je povući mnoga stara vojna vozila iz skladišta.
Vođa partizana zaprijetio Putinu
16.45 - Zapovjednik Legije slobodne Rusije kaže da njegovi borci planiraju još jedan prekogranični napad na Rusiju i žele iskoristiti nered u Kremlju nakon pobune Jevgenija Prigožina.
"U sljedećih mjesec dana bit će još iznenađenja", rekao je u intervjuu za Observer u Kijevu, Maximillian Andronnikov Cezar, zapovjednik paravojne skupine koja se bori protiv Vladimira Putina.
“Bit će nam to treća operacija. Nakon toga će biti četvrta, pa peta. Imamo ambiciozne planove. Želimo osloboditi sav naš teritorij", kaže.
Kerčki most na udaru Ukrajine
15.30 - Promet je privremeno obustavljen na Kerčkom mostu koji povezuje Krim s kopnom Rusije nakon što je protuzračna obrana oborila krstareću raketu, prema dužnosnicima koje je imenovala Rusija. "Promet na Krimskom mostu u oba smjera je privremeno zaustavljen", objavio je na Telegramu Vladimir Rogov, dužnosnik postavljen u Rusiji.
Međutim, nedugo nakon toga, krimski ministar prometa Nikolaj Lukašenko rekao je da je promet ponovo uspostavljen. Šef regije Krim, Sergej Aksjonov, postavljen od strane Rusije, ustvrdio je da je protuzračna obrana oborila krstareću raketu u blizini Kerča. Nije precizirao odakle je projektil ispaljen niti je dao bilo kakve dodatne pojedinosti. Prema Aksjonovu, nema ozlijeđenih ni žrtava.
Ruski dužnosnici izvijestili da su oborili još jedan projektil iznad južne regije Rostov u zemlji. Guverner Vasilij Golubev rekao je da nema žrtava, ali su "krhotine djelomično oštetile krovove nekoliko zgrada". Moskva redovito optužuje Ukrajinu za napade na ciljeve unutar Rusije. Kijev je to demantirao rekavši da vodi obrambeni rat na vlastitom teritoriju.
Kerčki most
Poljska tajno Ukrajini isporučila jurišne helikoptere
14.30 - Poljska je navodno dala Ukrajini oko desetak jurišnih helikoptera Mi-24 sovjetske proizvodnje, piše Wall Street Journal. Američka novinska kuća citirala je anonimne izvore koji su dali informacije, dodajući da su helikopteri predani u "neotkrivenom transferu". Poljska je čvrsto podržavala Ukrajinu, isporučujući joj vojnu pomoć od prvih dana rata.
Predsjednik Andrzej Duda ranije je rekao da je njegova zemlja Ukrajini dala četiri borbena zrakoplova MiG-29. Danas je bio u Ukrajini, gdje se susreo s Volodimirom Zelenskim u gradu Lucku na zapadu zemlje.
Gagauzija: Nova ruska meta i pokrajina koja prijeti odvajanjem
14.00 - Gagauzija je autonomna teritorijalna oblast na jugu Moldove, koja nije kompaktna cjelina nego skup nekoliko enklava. Tu žive Gagauzi - mali turkofoni narod od oko 250 tisuća pripadnika, pravoslavne vjere pod kapom Ruske pravoslavne crkve, koji su politički potpuno podređeni Moskvi kao otvorena rusofilska, odnosno putinofilska ispostava. To dovodi do značajnih političkih prijepora u ionako napetim odnosima unutar Moldove.
Na nedavnim izborima za šeficu autonomije - s titulom baškana - izabrana je Evghenia Guțul iz otvoreno proruske stranke Şor, čiji je čelnik Ilian Şor pobjegao u Izrael zbog pronevjere oko milijardu dolara iz državnog proračuna. Moldovska obavještajna služba tvrdi da su Evgheniji Guțul pomagali "PR stručnjaci" iz Kremlja koji su stigli s krivotvorenim ukrajinskim putovnicama.
Prozapadna vlast u Kišinjevu zbog sumnji u "regularnost izbornog procesa" ne želi surađivati s Evghenijom Guțul, a moldovska predsjednica Maia Sandu otvoreno je prozvala gagauske političare da su "agenti Kremlja". Tako Moldova nema samo nepriznatu paradržavnu tvorevinu Pridnjestrovlje, nego je sada dobila i Gagauziju.
Nedavno je bivši gradonačelnik glavnog grada Komrata - jednog od samo četiri grada u Gagauziji - Nicolai Dudoglo zaprijetio referendumom o samostalnosti i izdvajanju, a to se sve odvija uz poticaj Moskve, koja Moldovu smatra svojim terenom, a nedavno je i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov otvoreno zaprijetio da bi Moldova "mogla postati nova Ukrajina".
Podsjetimo da je na vlasti prozapadna vlada i predsjednica Sandu, a Moldova je, kao i Ukrajina, dobila status kandidata za EU i očekuju do kraja godine ostvarenje pregovaračkog procesa.
Zanimljivo je da je Gagauzija posljednjih godina ekonomski profitirala i prosperirala zahvaljujući upravo fondovima iz Bruxellesa te da je ta regija jedan od rekordera u crpljenju europskih sredstava u Moldovi. A i sve više Gagauza radi na Zapadu (mnogi rade u Rusiji), pa neki misle da bi to moglo promijeniti "političke prerogative" tog malog naroda. Inače, u Moldovi su trećina proračuna doznake gastarbajtera.
Gagauzi vuku podrijetlo od Turaka Seldžuka, ali su se prvo doselili na područje Dobrudže, a s vremenom ih je dobar dio asimiliran u Bugare ili Rumunje, da bi se potom u većem broju nastanili na području Besarabije (Moldova) i oko Odese, a ima ih i u Grčkoj. Najveću kalvariju i nacionalnu tragediju doživjeli su tijekom Staljinove vladavine u SSSR-u, kada je prema nekim podacima nastradala trećina Gagauza uslijed velike gladi nakon Drugog svjetskog rata, a mnogi su i deportirani u Sibir gdje su nestali u gulazima ili su raseljeni po srednjoazijskim republikama.
Zelenskij i Duda odali počast žrtvama pokolja iz Drugog svjetskog rata
13:00 - Ukrajinski i poljski predsjednik su subotu obilježili godišnjicu pokolja nad Poljacima koji su tijekom Drugog svjetskog rata izvršili ukrajinski nacionalisti, a masovna ubojstva Poljaka i dalje su izvor napetosti između dviju država.
Iako je Varšava jedan od najčvršćih saveznika Kijeva od invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022., Volinjski pokolj u kojem je, prema procjenama, od 1943. do 1945. u zapadnoj Ukrajini likvidirano između 50.000 i 60.000 Poljaka, i dalje opterećuje odnose dviju naroda, a napetosti posebice izbiju uoči godišnjice pokolja 11. srpnja. U manjem opsegu, žrtve pokolja su bili i Rusi, Židovi, Armenci, Česi i predstavnici drugih naroda koji su živjeli u Volinjskom kraju.
Poljski parlament smatra da masovna ubojstva koja su počinili Ukrajinska ustanička vojska i Organizacija ukrajinskih nacionalista pod vodstvom Stepana Bandere imaju karakteristike genocida. Ukrajina to odbacuje i na događaje u Volinju gleda kao na sukob između Poljske i Ukrajine koji je utjecao na oba naroda. Poljski povjesničari kažu da je u poljskim operacijama odmazde također ubijeno do 12.000 Ukrajinaca.
Volodimir Zelenskij i Andrzej Duda su u spomen na žrtve nazočili misi u crkvi u zapadnoukrajinskom gradu Lucku.
"Zajedno odajemo počast nevinim žrtvama u Volinju. Sjećanje nas ujedinjuje. Zajedno smo jači", objavio je Dudin ured na Twitteru. Zelenskij je prenio istu izjavu na ukrajinskom i poljskom.
Zbog Volinjskog pokolja izbio je početkom godine javni rat riječima nakon što je poljsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da bi se Zelenskij zbog tog zločina trebao ispričati i zatražiti oprost.
Rusija poziva NATO da na samitu razgovara o ukrajinskoj nuklearki Zaporižji
10.25 - Rusija je pozvala čelnike NATO-a da razgovaraju o ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižja na summitu ovog tjedna.
Optužujući Ukrajinu za "sustavno nanošenje štete" postrojenju, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da "ključnu pozornost na summitu NATO-a treba posvetiti tome". “Uostalom, velika većina članica saveza bit će u zoni izravnog udara”, upozorila je na Telegramu.
I Rusija i Ukrajina međusobno su se optuživale za planiranje napada na elektranu, koja se nalazi na teritoriju pod kontrolom Rusije u istočnoj ukrajinskoj regiji Zaporižja, blizu linije fronta.
Ukrajina tvrdi da neće koristiti kazetno streljivo u Rusiji
8:30 - Ukrajinski ministar obrane Oleksi Reznikov pozdravio je odluku SAD-a o slanju kazetnog streljiva u Kijev, rekavši da će to pomoći u oslobađanju ukrajinskog teritorija, no obećao je da se streljivo neće koristiti u Rusiji.
SAD je u petak najavio da će opskrbiti Ukrajinu s naširoko zabranjenim kazetnim streljivom kako bi pomogla protuofenzivi te zemlje. Reznikov je kazao da će streljivo pomoći u spašavanju života ukrajinskih vojnika, dodajući da će Ukrajina voditi strogu evidenciju njihove uporabe te razmjenjivati informacije sa svojim partnerima.
„Naša pozicija je jednostavna – moramo osloboditi naše privremeno okupirane teritorije i spasiti živote naših ljudi. Ukrajina će koristiti ovo streljivo samo za oslobođenje naših međunarodno priznatih teritorija. Ovo streljivo se neće koristiti na službeno priznatom ruskom teritoriju”, napisao je Reznikov na Twitteru.
Kazetno streljivo zabranjeno je u više od 100 zemalja. Uglavnom ispuštaju veliki broj manjih bombi koje mogu ubiti ne čineći razliku na velikom području. 'Zvoničići' koji ne eksplodiraju momentalno predstavljaju opasnost desetljećima.
Moskva je u subotu ponovno kritizirala američku odluku, opisujući je kao još jedan "nečuven" primjer "antiruske" politike Washingtona.
"Još jedno 'čudesno oružje', na koje Washington i Kijev računaju ne obazirući se na njegove teške posljedice, ni na koji način neće utjecati na tijek specijalne vojne operacije, čiji će ciljevi biti u potpunosti ostvareni", rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Joea Bidena Jake Sullivan pokušao je u petak iznijeti argumente za opskrbu Ukrajine oružjem kako bi povratila teritorije otete nakon ruske invazije u veljači 2022. godine.
"Shvaćamo da kazetno streljivo stvara rizik za stradavanje civila od neeksplodiranih oružja. No, također postoji golemi rizik za civile ako ruske trupe i tenkovi pređu ukrajinske položaje i zauzmu još više ukrajinskog teritorija te pokore ukrajinske civile jer Ukrajina nema dovoljno topništva", rekao je Sullivan.
Reznikov je kazao da vojska neće koristiti kazetna streljiva u urbanim područjima te da će ga koristiti samo za "probijanje neprijateljskih obrambenih linija".
Rusija, Ukrajina i SAD nisu potpisale Konvenciju o kazetnom streljivu, koja zabranjuje proizvodnju, skladištenje, uporabu i prijenos tog oružja.
Španjolska, potpisnica konvencije, rekla je da se protivi odluci.
"Španjolska, na temelju čvrste obveze koju ima prema Ukrajini, također ima čvrstu obvezu zbog koje određeno oružje i bombe ne može isporučiti ni pod kojim okolnostima", rekla je španjolska ministrica obrane Margarita Robles.
Britanija je također potpisnica konvencije koja zabranjuje proizvodnju ili korištenje kazetnog streljiva te obeshrabruje uporabu istog, rekao je premijer Rishi Sunak.
