Prošlog tjedna zabilježena su tri slučaja s "ruskim dronovima" u NATO područjima, takvom rečeničnom konstrukcijom započeo je njemački Merkur današnji članak, izvorno Der Spiegelov, o učestalim incidentima s dronovima, povezanima s ratom u Ukrajini, za koja donosi moguća objašnjenja međunarodnih stručnjaka.
U članku se nabrajaju sljedeći incidenti, svi redom u državama članicama NATO-a i EU-a: pad Tupoljeva TU-141 u Zagrebu, upad ruskog drona za izviđanje u zračni prostor Poljske u ponedjeljak, te pad po svoj prilici ruskog drona Orlan-10 u Bistrici u Rumunjskoj.
Premda oba medija ističu da za incident u Zagrebu još nema službenog dokaza o porijeklu, o njemu se u člancima govori u kontekstu incidenata s nesumnjivo ruskim dronovima u Poljskoj i Rumunjskoj. Oba su članka, usto, ilustrirana fotografijama krša pronađenog u krateru u parku u Zagrebu pored Save, a Merkur donosi i video s mjesta događaja te večeri.
Članci donose komentare ovih incidenata dvoje stručnjaka za vojnu tehnologiju. Federico Borsari, stručnjak za bespilotne letjelice pri think tanku "Europsko vijeće za vanjske odnose" iz Berlina, kazao je da "može zamisliti da je u svim ovim slučajevima bila riječ o pogrešno zadanim koordinatama" dronovima koji su poslani u misiju.
Takve stvari se, kaže, događaju u svim ratovima, pa je zamislivo da se to događa i u napadu vojske Rusije na Ukrajinu. Borsari smatra da je moguće i to da je riječ o "ruskim špijunskim operacijama", odnosno, o jednostavnoj računici da je za akcije izviđanja stanja na frontu jeftinije i zbog ljudskih života i zbog cijene same letjelice, slati dron umjesto ratnog aviona.
Razlog zašto smatra da su baš posljednjih dana učestali incidenti s dronovima i da bi doista mogla biti riječ o upadima ruskih letjelica, on nalazi u očito slabom moralu vojnika poslanih u Ukrajinu po naredbi Vladimira Putina, a posebno u tome što je već nekoliko tjedana jasno da Ukrajinci iznenađujuće vješto koriste svoje Bayraktare TB2, dronove turske proizvodnje, kojima na još uvijek nerazjašnjen način uspijevaju nanijeti katastrofalne štete ruskoj vojsci.
Borsari dalje ostavlja mogućnost da je Rusija za izviđanja odlučila početi upotrebljavati svoje zastarjele bespilotne letjelice, što bi se imalo odnositi u prvom redu na TU-141 koji je pogodio Zagreb. Konačno, u tom slučaju računica bi bila takva da, ako bi protivnička protuzračna obrana srušila nešto zastarjelo iz doba SSSR-a, da to nije neki poseban gubitak.
U skladu s tim Der Spiegelov članak u podnaslovu ističe da "ukrajinska protuzračna obrana i dalje predstavlja prijetnju za moskovske borbene mlažnjake", kao i to da "Rusija vjerojatno testira i sve više koristi različite dronove u borbi". Der Spiegel je svoj članak naslovio: "Putinov eksperiment s dronovima."
Na taj dio posebno odnosi se komentar Elisabeth Hoffberger-Pippan, stručnjakinje za vojnu tehnologiju također berlinskog think tanka "Zaklada za znanost i politiku" (Stiftung Wissenschaft und Politik). Nju je posebno zainteresirao slučaj iz Poljske, u kojem je bila riječ o ruskom dronu koji ranije nije viđen nigdje osim na sajmovima vojne opreme:
"To je brutalno, ratovi su oduvijek prilika za isprobavanje novih oružanih sustava, pa to vrijedi i za ovaj rat."
"Državne vlasti često naručuju vojnu opremu tek nakon što se oružani sustavi, osim u laboratorijskim uvjetima, testiraju i u pravom, krvavom ratu", komentirala je slučaj iz Poljske.
