Nedugo nakon što je posjet Xi Jinpinga Vladimiru Putinu u Moskvi ostavio traga na Zapad, kineski predsjednik u srijedu je razgovarao s ukrajinskim kolegom i obećao da će Peking ostati neutralan u ratu i ponudio je pomoć u mirovnim pregovorima usmjerenim na obustavu vatre što je prije moguće, piše Foreign Affairs.
'Ovaj rat će se možda završiti za pregovaračkim stolom'
"Nećemo sjediti prekriženih ruku, niti ćemo dolijevati ulje na vatru, a još manje ćemo pokušavati profitirati od toga", rekao je Jinping i najavio da će Kina poslati delegaciju u Ukrajinu i sa svim stranama razgovarati o rješavanju krize u toj zemlji.
Zelenskij je, s druge strane, opisao razgovor kao “smislen”, ali insistira da se Ukrajina ne odrekne izgubljenog teritorija te je napomenuo da mora vratiti granice iz 1991, dakle uključujući Krim anektiran 2014. i četiri ukrajinske oblasti koje je Moskva pripojila u rujnu.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozdravio je njihov razgovor.
"Ovaj rat će se možda završiti za pregovaračkim stolom", rekao je on, dodajući da "bilo kakva mogućnost za smislene pregovore zahtjeva da Ukrajina ima neophodnu vojnu snagu te je poslao jasnu poruku Putinu da on neće pobijediti u ratu".
Kina sada promovira 'mirovni plan' za Ukrajinu
Kako piše Foreign Affairs, Kina je tijekom prošle godine izvukla najbolje iz ruskog rata u Ukrajini, predstavljajući se kao odmjereni mirotvorac, a istovremeno je dobila utjecaj nad Rusijom.
Peking je bio najistaknutiji u podržavanju Moskve u ratu. Neposredno prije invazije dvije zemlje su utvrdile “bezgranično prijateljstvo”, koje je zacementirano Xijevom posjetom Moskvi.
Sve veće oslanjanje Rusije na Kinu bilo je korisno za Peking, a ova ekonomska ovisnost zemlje pritisnute zapadnim sankcijama zbog invazije vjerojatno će se pojačati. Nakon što je pomogla obnovi odnosa između Irana i Saudijske Arabije, Kina sada promovira “mirovni plan” za Ukrajinu, koji je potpuno nerealan prijedlog te se isključivo bavi ruskim interesima – na primjer ne sadrži zahtjev za povlačenjem ruskih snaga iz Ukrajine.
Ali, kakav god bio ovaj plan i dalje je omogućio Xiju da se predstavi kao posrednik i da pozicionira Kinu u eventualnoj rekonstrukciji Ukrajine.
Kina: 'Dolazi promjena kakve nije bilo 100 godina'
Usprkos takvim dobicima, Kina vjerojatno neće dugo stajati sa strane i samo mirno promatrati situaciju.
Kremlj je najvažniji partner Kine u međunarodnom poretku na čelu sa SAD-om. Usprkos mnogim razlikama, Kina i Rusija su udružile snage kako bi unaprijedile alternativni poredak sa svojim pravilima rata i mira, financijskim centrima i multilateralnim institucijama.
"Dolazi promjena kakve nije bilo 100 godina. A mi je pokrećemo zajedno", rekao je Xi u travnju na kraju posjete Moskvi.
Ruski poraz u Ukrajini potkopao bi taj narativ, dajući SAD-u veću slobodu da usmjeri svoje energije i resurse na natjecanje s Kinom. Kako bi to spriječila, Kina bi mogla izabrati bacanje Rusiji pojas za spašavanje dalje od ekonomske i moralne podrške i ipak je opremi oružanom pomoći. Kina bi tako produljila ruski rat, a spriječila poraz ili ubrzala neku vrstu ruske pobjede. Umiješanost Pekinga mogla bi biti očigledna.
Objava o isporukama oruža bila bi signal formalnog saveza s Rusijom, a ulazak Kine u rat otvorio bi novo poglavlje u međunarodnim poslovima, pretvarajući konflikt u Ukrajini u globalni, a odnose između Kine i Zapada u daleko nepodnošljiviji nego što je sada, piše Foreign Affairs.
Tri kineska interesa u ratu
Naime, Kina ima tri široka interesa u vezi ukrajinskog rata. Prvi je da spriječi Putinov pad, jer Rusija na čelu s njim znači jeftinu energiju i značajno tržište za Peking, koji također ne želi manje prijateljski naklonjenog novog lidera u Kremlju ili domaću nestabilnost u Rusiji zbog izgubljenog rata u Ukrajini.
Najgori scenarij, raspad Rusije, mogao bi donijeti kaos na kineskoj granici, ometajući trgovinu s centralnom Azijom ili Europom. Iako se Putin i Xi vjerojatno ne slažu oko toga kako bi rat u Ukrajini trebao završiti.
Kao drugo, Kina razumije da rat u Ukrajini ima posljedice za međunarodni poredak. Ako bi se rat završio pod Zapadnim pravilima s jasnom ukrajinskom pobjedom, Amerika bi ga definirala kao trijumf za svoj međunarodni poredak, što bi udarilo na kineske aspiracije za novi globalni poredak s kineskim - ili kinesko-ruskim - karakteristikama.
Ako se rat oduži, a inflacija i nesigurnost u vezi nabavke hrane u svijetu nastave rasti, Kina bi mogla predstaviti sukob kao dokaz neuspjeha postojećeg poretka na čelu sa SAD-om.
Treći kineski interes je da ima značajan udio u događajima nakon rata u Ukrajini. Peking je uglavnom zadovoljan time da prepusti Rusiji, Ukrajini i Zapadu mogućnost toga da iscrpe svoje snage u ratu, ali želi imati glas u eventualnom mirovnom procesu i poslijeratnom ekonomskom pejzažu Ukrajine.
Kina je prije rata imala rastuće ekonomske odnose s Ukrajinom i bez sumnje će igrati veliku ulogu u poslijeratnoj obnovi, navodi portal.
Mirovni plan koji je Xi nedavno predložio Putinu u Moskvi znak je da Kina želi biti i posrednik i ekonomski igrač u Ukrajini, da sjedi za stolom kako bi mogla sudjelovati u skladu sa svojim ekonomskim interesima kad god se rat završio. Kina će napraviti sve što može da postigne mir.
'Peking neće pasivno gledati događaje u Ukrajini'
Snaga tih interesa osigurava da Peking neće pasivno dozvoliti da se događaji u Ukrajini odvijaju bilo kako.
Negativno gledano, potrudit će se kako bi spriječio SAD, i ako se rat nastavi loše za Rusiju, Kina će podržati Putina. Gledano pozitivno, Kina će pokušati uklopiti rat u svoju viziju međunarodnog poretka. Nastojat će prošiti komercijalne veze s Ukrajinom i s njenim susjedima, a s druge strane proširit će opseg djelovanja dostupan silama poput Rusije koje su odbacila pravila napisana u Washingtonu.
Donošenje riskantne odluke o snabdijevanju Rusije oružjem, takav drastičan potez mogao bi biti katastrofalan za Kinu. Rusija bi mogla izgubiti rat, a njen poraz odrazio bi se na one koji su je podržavali.
Time bi Kina mogla da izbjeći ono što je dobila od rata, svoju privilegiranu globalnu poziciju, čime bi se priključila nizu izoliranih država tipa Iran i Sjeverna Koreja, a odnosi sa Zapadom bi se dodatno pogoršali.
Kakvi god da su rizici uključivanja Kine u rat, Xi neće biti uvjeren ni u što u što već ne vjeruje u vezi s Rusijom i Ukrajinom. Zapadna retorika neće odvratiti Kinu od njena tri ključna interesa u ratu, a Xi je svjestan da će se suočiti sa sankcijama ako prijeđe zapadne crvene linije pružajući Rusiji smrtonosnu pomoć.
Američki i europski političari još uvijek bi trebali prenijeti poruku da će SAD i Europa stvoriti sveobuhvatan zapadni odgovor na bilo kakav ulazak Kine u rat.
