Ukrajinski profesor s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu, Maksim Kamenjecki, prokomentirao je stanje u Ukrajini i prvu rusku misiju na Mjesec u 47 godina koja je na kraju završila neuspješno, piše N1. Osvrnuo se na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskoga koji je na "turneji". Prvo je posjetio Skandinaviju, a trenutno je u Grčkoj gdje se susreo i s premijerom Andrejem Plenkovićem.
"Zelenskij je na početku svojih turneja rekao da će ići samo tamo gdje će Ukrajina imati neki rezultat u smislu dogovora o suradnji i pomoći. Što se tiče Balkana, tu se postavlja pitanje produbljivanja tih veza", objasnio je Kamenjecki. Za Ukrajinu je, dodao je, vrlo bitan politički diskurs oko Kosova - treba li ga priznati.
To nije ista situacija
Posjet je važan i zbog pitanja može li Grčka pomoći Ukrajincima s opremom, to jest, malo modernijim ruskim sustavima protuzračne obrane koje Grčka ima na raspolaganju. Ta oprema može pomoći Ukrajini za obranu južnih dijelova zemlje, objasnio je ukrajinski profesor.
Ukrajina će morati priznati Kosovo, smatra Kamenjecki, no ta odluka neće se dogoditi odmah. Situacija s Kosovom i situacija u separatističkim regijama Ukrajine (Donbas i Krim), naime, nisu iste, kazao je profesor. Upravo zato, to zahtijeva razumijevanje i analiziranje svakog posebnog slučaja "s obzirom na to da međunarodno pravo ne pruža jasne smjernice o prioritetu između prava nacija na samoopredjeljenje i suvereniteta".
Ukrajini će 23 borbena aviona F-16 dati Nizozemska, a 19 Danska.
"Pomoći će sigurno, ali ne toliko kao što se misli. Ti avioni mogu stvoriti jednu mogućnost oslobađanja zračnog prostora iz kojeg za našu vojsku dolazi puno prijetnji na vojnom polju. U blizini bojišnice ruski avioni osjećaju se slobodno za izvršenje svojih misija, što sigurno neće kada dođu ti lovci", kazao je Kamenjecki. Ne postoji oružje, dodao je profesor, koje može značiti rješenje za ovaj rat.
Ipak, pomoć dolazi malo po malo. Ukrajinski profesor smatra da bi možda bilo lakše voditi bitku da odmah dobiju sve što im je obećano.
O ruskoj misiji na Mjesec
Ruska letjelica Luna-25 otela se kontroli i pala na površinu Mjeseca gdje je trebala sletjeti 21. kolovoza u sklopu istraživanja dijela Zemljinog prirodnog satelita.
"Mjesec je čarobni cilj i za Sovjetski Savez i za Rusiju. Od 24 prethodne misije na Mjesec potpuno uspješnih bilo je samo šest. Ovo što smo sada vidjeli je pokušaj Rusije da vrati neke pozicije u istraživanju svemira, što je uvijek bilo teško za Sovjetski Savez", kazao je profesor Kamenjecki.
To je, objasnio je profesor, jedna od tradicionalnih grešaka koja se dogodila na svemirskoj opremi. Letjelica je, naime, previše zakoračila pa pala na Mjesec.
"Ovo je pokazalo da Rusija ne može čak ni ovaj dio programa izvršiti bez grešaka. Vjerojatno se tu može raditi i o utjecaju sankcija. Od početka je taj jedan navigacijski sustav morao biti europske proizvodnje, no nakon sankcija Rusija je morala tražiti neku zamjenu. Očito je ta zamjena pokazala da preciznost ruske tehnike nije dovoljna za istraživanje Mjeseca, a to vidimo i po raketama koje oni lansiraju po nama", zaključio je ukrajinski profesor Maksim Kamenjecki.
