Vrhunac je ljeta i na ratištu u Ukrajini traje (kontra)ofenziva ukrajinskih snaga naspram dobro ukopanih ruskih snaga. No, bitnijih pomaka i uspjeha, kao prilikom velike protuofenzive prošle jeseni, zasad nema. Nakon napada dronovima i na Moskvu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ustvrdio je da se "rat vraća u Rusiju". Napadi bespilotnim letjelicama dobro zvuče u naslovima vijesti, ali upitno je postižu li učinke. S druge strane, ruska Duma sprema se prihvatiti zakonske amandmane koji bi Vladimiru Putinu omogućili i olakšali mobilizaciju još stotina tisuća ljudi za slanje u rat.
Daje li sve to naslutiti da se rat u Ukrajini pretvara u dugotrajni sukob, pitali smo vanjskopolitičkog analitičara i bivšeg veleposlanika RH u Ruskoj Federaciji Božu Kovačevića.
I Putin i Zelenskij nisu spremni na ustupke
"Svi su izgledi da će sukob dugo potrajati. Naravno, pod pretpostavkom da se ne dogode dramatične političke promjene ni u Ukrajini ni u Rusiji. Kada spominjem dramatične političke promjene, onda to u Rusiji znači eventualni odlazak Putina s vlasti, a u Ukrajini odlazak Zelenskog s vlasti", kaže.
Odlazak obojice vjerojatno bi značio pristanak obje strane na ustupke koji se trenutno čine nemogućima.
"Odlazak Putina s vlasti vjerojatno bi značio spremnost nove ruske vladajuće garniture da odustane od nekih teritorijalnih aspiracija prema Ukrajini. A što se tiče mogućeg odlaska Zelenskog, to bi značilo odustajanje od zahtjeva za uspostavom ustavnopravnog poretka Ukrajine na njenom cijelom međunarodno priznatom teritoriju. To bi značilo spremnost na teritorijalne ustupke Rusiji. Dok su Putin i Zelenskij na vlasti i dok zastupaju aktualna stajališta, vrlo vjerojatno neće doći do pregovora", smatra Kovačević.
'Nepovoljna situacija Rusiju navodi na pregovore'
Putin je, međutim, prošloga tjedna čak spomenuo prekid vatre rekavši da ne odbacuje mogućnost mirovnih pregovora s Ukrajinom temelj kojih bi bila mirovna inicijativa afričkih zemalja, ali i mirovni plan koji je pripremila Kina.
"Rusija je deklarativno spremna na pregovore. To je dobrim dijelom uvjetovano činjenicom da nije uspjela ostvariti svoj prvobitni plan i da ne uspijevaju kontrolirati teritorij četiriju pokrajina koje je Moskva proglasila dijelom Rusije - Donjeck, Luhansk, Zaporižje i Herson. Jasno je da nepovoljna vojna situacija Rusiju nekako navodi na pregovore. Međutim, Putin je još davno rekao da pitanje Krima i ovih četiriju pokrajina ne može biti predmet pregovora. Ali, ako se krene s tih polazišta, nije jasno što onda može biti predmet pregovora. Zelenskij, s druge strane, kaže da je Ukrajina spremna pregovarati pod uvjetima da ruska vojska napusti sve okupirane teritorije. To su dvije potpuno nespojive perspektive na osnovu kojih nije moguće pregovarati", kaže.
Kovačević ističe da još nije posve poznato ni što točno nudi kombinirana kinesko-afrička inicijativa.
"Znamo da se Kina poziva na Povelju UN-a i na stajalište koje je zapravo rusko, da je sigurnost nedjeljiva, što znači da Kinezi uvažavaju ruske argumente kojima Moskva opravdava invaziju na Ukrajinu. A taj njihov argument je širenje NATO-saveza prema Rusiji", dodaje.
'NATO je Zelenskog stavio pred užasnu dilemu'
Budući da se ratu u Ukrajini zasad ne nazire kraj, pitanje je i hoće li zapadni saveznici pritiskati Kijev da eventualno popusti i pristane na određene ustupke. Kovačević smatra da se taj pritisak Zapada na Ukrajinu već dogodio.
"Znamo da je poruka netom održanog samita NATO-pakta (početkom srpnja u Vilniusu u Litvi, nap.a.) da će Ukrajina biti primljena u članstvo NATO-a nakon što završi rat u Ukrajini. Pritom nije rečeno kakav završetak rata je prihvatljiv NATO-u, a Zelenskij je time stavljen pred užasnu dilemu. Ako želi da Ukrajina što je moguće prije uđe u NATO, on bi zapravo morao učiniti teritorijalne ustupke Rusiji. A to za njega, barem zasad, nije ostvarivo. NATO i SAD su jasno poručile Ukrajini: Završite taj rat! Bilo pregovorima i koncesijama, bilo pobjedom i tada ćete biti primljeni u NATO. Poruka je zapravo vrlo jasna. NATO u potpunosti podržava Ukrajinu sve dok se ukrajinski vojnici bore za ostvarivanje interesa NATO-saveza, ali NATO ne prihvaća mogućnost da vojnici NATO-saveza ratuju u interesu Ukrajine", tumači Kovačević.
Posvemašnja ravnodušnost ruske javnosti
Dok ukrajinske bespilotne letjelice stižu sve do samog središta ruske prijestolnice, nema puno informacija o tome kako tamošnji građani i javnost reagiraju na to. Ostvaruju li ti napadi cilj i je li Putinov režim imalo uzdrman time?
"Činjenica da Ukrajinci mogu gađati Moskvu za rusku je vlast krajnje zabrinjavajuća. No, za mene je potpuno iznenađenje posvemašnja ravnodušnost ruske javnosti i građana na činjenicu da je njihova prijestolnica izložena napadima. Očito je da su pod višedesetljetnim pritiskom vlasti ruski građani u potpunosti depolitizirani. Kao što su bili relativno nezainteresirani kako će proći nadmetanje između Putina i Jevgenija Prigožina, oni jednako nezainteresirano promatraju i ovo", ustvrdio je na kraju Kovačević.
POGLEDAJTE VIDEO: Moskva i dalje ne spava mirno nakon još jednog napada dronovima: može li doći do primirja?
