Gotovo dva tjedna od početka rata između Izraela i Hamasa, a još je uvijek više pitanja nego odgovora o talačkoj krizi koja se odvija unutar Pojasa Gaze. Za operaciju spašavanja zadužen je Izrael, a SAD ne donosi odluke.
Položaj je to u kojem se SAD rijetko nalazi, ako ikada, kada je u pitanju rješavanje međunarodnih talačkih kriza koje uključuju američke državljane. Činjenica da su taoci držani u aktivnoj ratnoj zoni pridonosi složenosti ove talačke krize kao nikad prije u američkoj modernoj povijesti.
Nezamisliv scenarij
"To je bez presedana", kaže za Newsweek Roger Cressey, dužnosnik za borbu protiv terorizma u administraciji Clintona i Georgea W. Busha. "Teško mi je zamisliti prethodni scenarij u kojem smo mi bili u ulozi podrške, a da su Amerikanci bili taoci", dodao je.
Početna faza napora za izvlačenje taoca nudi naznake o ulozi Bidenove administracije u tom pitanju — kao i jedinstvene izazove koje nameće pokušaj oslobađanja taoca uhvaćenih usred brzo eskalirajućeg rata.
"Situacija je vrlo složena", kaže Dennis Pluchinksy, bivši obavještajni analitičar za State Department. "Mislim da se nijedna zemlja s tim nije suočila [prije]. Ne postoji nacrt koji možete uzeti s police i upotrijebiti ovdje."
Kako će se talačka kriza razvijati, uglavnom će se odvijati u tajnosti, kaže nekoliko anonimnih izvora upoznatih sa situacijom.
POGLEDAJTE VIDEO: Fathy ne zna gdje su mu roditelji, Ernest kaže da Hamas ratuje kukavički. Palestinac i Izraelac koji žive u Zagrebu u Direktu
'Ovo nije američka operacija'
Izraelska vlada i američki dužnosnici zajedno u Izraelu rade na prikupljanju obavještajnih podataka o tome gdje se nalaze taoci koje je Hamas oteo 7. listopada. Prema izraelskim obrambenim snagama, Hamas je u napadu zarobio 199 ljudi. Izrael je rekao da su među taocima u Gazi i Amerikanci, ali nije jasno koliko njih.
"Izrael neprestano razmjenjuje obavještajne podatke [SAD-u]", kaže Israel Bachar, generalni konzul Izraela za jugozapadni Pacifik.
Viši savjetnik Bijele kuće prošloga je tjedna rekao da je 14 američkih građana "nestalo" nakon početnog napada Hamasa. Broj je smanjen sa 17 nakon što je SAD potvrdio da je nekoliko Amerikanaca, koji su prethodno nestali, poginulo u napadu.
Nekoliko dana nakon napada, zamjenik posebnog izaslanika za pitanja taoca, Steve Gillen, otputovao je u Izrael s državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom kako bi nadgledali odgovor administracije na talačku krizu. Izraelske napore za izvlačenje taoca vodi brig. general Gal Hirsch. Gillen se posljednjih dana sastao s Hirschom i drugim dužnosnicima izraelske vojske uključenima u misiju spašavanja. Međutim, SAD je ograničen u svom angažmanu jer ima daleko manje obavještajnih podataka o Hamasu i njegovim aktivnostima od Izraela.
"Naša svijest o situaciji na mjestu kao što je Gaza nije tako jaka kao izraelska", kaže Brian Katulis, potpredsjednik politike na Institutu za Bliski istok.
Izrael je također signalizirao da planira sam provesti misiju izvlačenja taoca, a Bijela kuća jasno je dala do znanja da ne planira slati američke snage u Izrael.
"Što se tiče praktičnih pitanja, SAD mora uzeti drugo mjesto u odnosu na izraelsku stručnost u rješavanju talačke krize", smatra Elaine Kamarck, viša suradnica u Brookingsu. "Ovo nije američka operacija", dodaje. "Ovo je izraelska operacija."
Bliski saveznici, ali različiti ciljevi
Izraelska vojska ima jedinicu za specijalne operacije, Sayeret Matkal, koja se naširoko smatra jednom od najboljih u svijetu u provođenju teških misija izvlačenja talaca. Čuvena reputacija Sayereta Matkala izgrađena je na uspješnim operacijama poput napada na Entebbe 1976. U tom incidentu, tim izraelskih komandosa predvođen Netanyahuovim bratom Yonatanom Netanyahuom, koji je poginuo u operaciji, spasio je 102 taoca koji su bili u avionu koji su oteli palestinski militanti i preusmjerili u međunarodnu zračnu luku Entebbe u Ugandi.
Malo je saveznika koje bi SAD radije vidio u misiji spašavanja američkih taoca na stranom tlu. Bidenovoj administraciji to bi moglo olakšati zauzimanje drugog mjesta u odnosu na Izrael u talačkoj krizi Hamasa. Ipak, nekoliko analitičara smatra da takva dinamika stavlja SAD u škripac, budući da Bijela kuća neće imati kontrolu nad događajima na terenu unutar Gaze, pogotovo ako Izrael krene s kopnenom invazijom. Situaciju dodatno komplicira činjenica da Amerika i Izrael, iako bliski saveznici, nemaju identične ciljeve odgovora na brutalni napad Hamasa.
Biden je u srijedu otputovao u Izrael kako bi obećao punu potporu Izraelu i upozorio protivnike da ne pretvore sukob u širi regionalni rat. U isto vrijeme, Bijela kuća je pozvala Izrael da dopusti humanitarnu pomoć u Gazi. Administracija je izrazila zabrinutost zbog sve većeg broja palestinskih civila ubijenih u borbama, uključujući smrtonosnu eksploziju u utorak u bolnici u Gazi, koja je izazvala bijes diljem Bliskog istoka i promijenila Bidenove planove putovanja po regiji. Nasuprot tome, izraelski prioritet je eliminacija Hamasovih vojnih sposobnosti, kako bi se osiguralo da skupina - koja je na popisu SAD-a i Izraela kao teroristička organizacija - ne može napasti Izrael u budućnosti. Vođenje rata i napora za izvlačenje taoca u isto vrijeme otežat će Izraelu da osigura sigurnost taoca, smatraju stručnjaci za Bliski istok i talačke krize.
"Životi talaca očito će biti u većem riziku ako dođe do invazije", kaže Robert Mnookin, direktor Harvardskog istraživačkog projekta pregovaranja. "A pitanje [je] je li Izrael implicitno spreman žrtvovati taoce kao dio ratnih napora."
'Ovo je horor'
SAD možda neće imati puno utjecaja na izbor koji Izrael na kraju donese.
"U osnovi djelujemo s jednom rukom svezanom na leđima. Postoji sumorno priznanje da je izuzetno niska vjerojatnost da će svi taoci biti spašeni", kaže anonimni izvor, dodajući da "treba biti spreman na najgori mogući scenarij." Stručnjaci upozoravaju da nema jamstva da taoci neće postati žrtve borbi između Izraela i Hamasa. Ipak, to ne znači da će SAD mirno stajati po strani dok se kriza razvija.
Hamas je navodno dao do znanja da je voljan osloboditi neke od taoca ako Izrael prestane bombardirati Gazu, što je znak da bi skupina mogla gledati na taoce kao na vrijedan adut za pregovore s Izraelom. Hamas već dugo poziva Izrael da oslobodi tisuće palestinskih zatvorenika, a ovoga je tjedna objavio prvu video snimku izraelskog taoca. Također je tvrdio da taoce koji nisu Izraelci tretira kao "goste".
Katar, gdje je Hamas politički prisutan, djeluje kao glavni posrednik između Hamasa i izraelske i američke strane u talačkoj krizi. To Bidenovoj administraciji važnu, iako neizravnu liniju komunikacije koju nije postojala u prošlim pregovorima o taocima.
"Katar je vrsta sugovornika za kojeg bismo dali sve u iranskoj talačkoj krizi", kaže Gary Sick, glavni savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost za Iran tijekom talačke krize. Ali on, baš kao i neki drugi, primjećuju da su Amerikanci uhvaćeni u iranskoj krizi 1979. i drugim visokoprofilnim krizama s taocima u inozemstvu posljednjih desetljeća obično držani zarobljeni na jednoj poznatoj lokaciji. Za razliku od toga, nije jasno gdje Hamas skriva taoce. U obavještajnim krugovima raste zabrinutost da su držani na nekoliko lokacija i kod više militantnih skupina koje djeluju u Gazi.
"Čak i našim najpouzdanijim sugovornicima, poput Katara i Egipta, teško je shvatiti s kim imamo posla. Dva tjedna nakon rata, talačku krizu još uvijek obilježava vrtoglavi broj nepoznanica", kaže Katulis. "Talačka kriza odvija se "u zoni živih borbi i čini se da će postati još gora. Ovo je horor", dodaje.
