Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan dugo se vremena pokušavao nametnuti kao posrednik u rusko-ukrajinskom ratu, a sada je pronašao novu priliku da glumi mirotvorca.
Dok globalne sile, uključujući SAD i zemlje Zaljeva, iza kulisa pokušavaju spriječiti širenje sukoba između Hamasa i Izraela, Erdoğan je na vlastitoj užurbanoj diplomatskoj misiji.
"Razgovaram s regionalnim čelnicima … pokušavamo shvatiti kako možemo posredovati i zaustaviti ovaj rat", izjavio je ovoga tjedna, nakon razgovora s, među ostalima, glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Razgovarao je Erdoğan i s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom i palestinskim šefom Mahmoudom Abbasom, kao i s egipatskim, libanonskim i katarskim čelnicima. Turska državna TV otišla je toliko daleko da je u srijedu objavila kako je Turska započela proces pregovora za oslobađanje zatvorenika koje Hamas drži u Pojasu Gaze.
Postoje razlozi zbog čega Erdoğanov diplomatski napad treba shvatiti ozbiljno, piše Politico.
POGLEDAJTE VIDEO: Policija u Parizu vodenim topovima rastjerala skup podrške Palestini. Okupljeni vikali: 'Izrael, ubojica'
Zapreke uspješnoj diplomaciji
Turski predsjednik dugo je vremena svoju zemlju pokušavao izgraditi kao veliku silu Bliskog istoka. Gradio je gospodarske veze po cijeloj regiji i poslao vojne trupe u sjevernu Siriju. Poboljšao je nedavno i veze s Izraelom. No, pitanje je, je li to dovoljno za preuzimanje odvažnog zadatka kao što je posredovanje između ratobornog Hamasa i osvetoljubivog Izraela?
Napad koji je teroristički Hamas izveo u Izraelu gotovo da je dugoročno uništio mogućnost stabilnosti u regiji. Sam Erdoğan upozorio je da rat neće prestati "za tjedan ili dva". Međutim, jedan visoki turski dužnosnik, anonimno je za Politico izjavio da je "bilo kakva posrednička uloga u ovom trenutku nemoguća misija" i da će se, nakon napada u kojem je poginulo više od 1000 ljudi, Izrael "vjerojatno držati podalje od bilo kakvog kompromisa".
Selin Nasi, gostujuća suradnica na Europskom institutu London School of Economics, ističe još jednu otegotnu okolnost: simpatije Ankare prema Hamasu, koji Turska - za razliku od EU-a i SAD-a - ne smatra terorističkom organizacijom. Nasi kaže da je "rekord Erdoğanove vladajuće AK stranke u pružanju sigurnog utočišta vođama Hamasa" narušio povjerenje između Turske i Izraela te da Ankara održava toplije odnose s Hamasom, nego s Fatahom, koji ima vlast unutar manje radikalizirane Zapadne obale.
"Pod vladom AKP-a, palestinska politika Ankare se približila Hamasu - ili relativno favorizirala Hamas u odnosu na Fatah, što je izazvalo kritike ne samo od Izraela, već i od SAD-a", kazala je Nasi.
'Peglanje' odnosa s 'državom ubojicom'
Do dolaska AKP-a na vlast 2002. Turska je tradicionalno imala bliske političke i vojne odnose s Izraelom, ali veze između dvije zemlje gotovo su prekinute 2010. kada su izraelski vojnici upali na Mavi Marmaru, turski brod koji je pokušavao probiti blokadu Gaze. Pritom je ubijeno deset turskih aktivista. Erdoğan se nakon tog incidenta okrenuo protiv Izraela, koji je nazvao "državom ubojicom".
Palestinsko pitanje drago je Erdoğanovoj islamističkoj ideologiji, koja podupire njegovu dva desetljeća dugu vladavinu u Turskoj. Međutim, u posljednjih nekoliko godina Turska nastoji poboljšati odnose u susjedstvu, što uključuje i Izrael.
Prije nego što je Hamas krenuo u svoj krvavi pohod, Erdoğan i izraelski premijer Netanyahu susreli su se u New Yorku i dogovorili međusobne posjete u bliskoj budućnosti. Objavljeno je čak i da je turski predsjednik bio zainteresiran za molitvu u jeruzalemskoj džamiji Al-Aqsa kako bi obilježili 100. godišnjicu Turske Republike 29. listopada.
Zajednički neprijatelj
Soli Özel, iskusni politički analitičar na Sveučilištu Kadir Has u Istanbulu, primjećuje da dvije zemlje imaju zajedničke interese i kako se čini da su Netanyahu i Erdoğan "zaboravili koliko se ne vole". Obje zemlje su, primjerice, saveznice Azerbajdžana u njegovom sporu sa susjednom Armenijom i pomogle su mu da povrati zemlju tijekom rata 2020.
"Zajedništvo interesa između dviju zemalja, kao što pokazuje njihova izravna ili neizravna suradnja na Kavkazu, pobjeđuje osobne nesuglasice", rekao je Özel. "Zajednički suparnik za njih dvojicu, iako imaju različite načine suočavanja s tim izazovom, je Iran."
No, kako se povećava broj civilnih žrtava u Pojasu Gaze, tako bi Erdoğan mogao zauzeti tvrđi stav prema Izraelu. Dapače, Erdoğan je već u četvrtak oštro osudio izraelsku opsadu Gaze, kao i američku odluku da pošalje nosač zrakoplova u zaraćeno područje. “Ne želimo da se sukobi prošire na našu regiju, umjesto da nekoga slijepo podržavamo, pozivamo utjecajne aktere da smanje napetost”, poručio je.
Izrael očekuje jasne stavove
Što se tiče bilo kakvog utjecaja koji bi Turska mogla imati na Hamas, Özel smatra da će Hamas "biti više prilagođen signalima koji dolaze iz Teherana", gdje je iranski režim godinama podržavao palestinsku terorističku skupinu. Nasi, s LSE-a, dodao je da Izrael poziva na jasnu međunarodnu potporu tijekom krize.
"Izrael želi vidjeti gdje stoje njegovi saveznici i neprijatelji, baš kao što je Bushova administracija učinila nakon 11. rujna", rekla je. "Iz ove perspektive, sve se svodi na to vidi li Izrael Tursku kao pouzdanog saveznika ili ne."
