Dok Izrael trpi najgori napad palestinskih militanata na svome tlu još od Libanonskog rata 2006. godine, svi iščekuju odluku izraelske vlade o sljedećem koraku. Izraelske zračne snage već danima gađaju ciljeve u Pojasu Gaze, gdje je sjedište Hamasa, a izraelski ministar obrane Yoav Gallant naredio je "potpunu opsadu" palestinskog teritorija, uskraćujući Gazi opskrbu strujom, hranom i vodom.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sugerirao je, pak, da je ovo tek uvodna salva za mnogo veću ofenzivu na palestinski Hamas, piše Newsweek.
"Tek smo počeli udare na Hamas. Ono što ćemo idućih dana učiniti našim neprijateljima, odjekivat će među njima još generacijama", zaprijetio je Netanyahu u televizijskom obraćanju u ponedjeljak.
'Planove ne objavljujete neprijatelju'
Na društvenim mrežama pojavila se snimka na kojoj se vidi gomilanje izraelske vojske i vojne opreme u blizini granice s Gazom. Čak 300.000 rezervista mobilizirano je nakon što je Izrael objavio rat Hamasu. A dok Izrael šuti o svojim planovima, brza mobilizacija rezervista potakla je nagađanja o pripremama za veliku kopnenu invaziju na Gazu.
"Mislim da ne treba žuriti s takvim zaključcima", rekao je za Newsweek pukovnik Richard Kemp, umirovljeni časnik britanske vojske koji je zapovijedao bataljunom tijekom rata u Afganistanu. "Ono što Netanyahu kaže i ono što se događa u stvarnosti mogu biti dvije različite stvari. Morate to gledati iz perspektive da svoje planove ne objavljujete neprijatelju", dodao je Kemp.
"Netanyahu je uvijek bio vrlo oprezan oko široke upotrebe vojne sile, ali možda je teško biti oprezan u ovim okolnostima", rekao je za Vox Daniel Byman.
Ne bi bio prvi put da izraelske trupe uđu u Gazu, ali stručnjaci već upozoravaju da bi takva operacija mogla skupo koštati i Izraelske obrambene snage (IDF) i više od dva milijuna palestinskih civila koji tamo žive.
Urbano ratovanje - riskantno i opasno
Gaza je jedna od najgušće naseljenih regija na svijetu, ukupne površine gotovo 17.000 četvornih milja, što znači da su zgrade u tamošnjim urbanim područjima gusto grupirane. Za vojsku naviknutu na konvencionalne bitke, obično na otvorenim pustinjskim područjima, to je taktička noćna mora. Izrael je prethodno okupirao Gazu od 1967. do 2005. i uspješno izveo invaziju na teritorij 2014. godine. Ali ovoga puta, vrijeme koje su militanti imali za planiranje svog koordiniranog napada na Izrael, ujedno je bilo i vrijeme za pripremu unutar Gaze.
"Ako izraelske snage odluče ući na područje Gaze, onda je to vrlo, vrlo opasna operacija jer, osim svega drugog, za ovaj napad koji se sada dogodio očito su bili potrebni mjeseci planiranja, a dio tog planiranja bila bi i priprema za reakciju Izraela. Cijelo to područje bit će zasijano minama i ispunjeno snajperskim položajima, zasjedama, tunelima za napad - što god hoćete", kaže umirovljeni pukovnik Kemp.
Dodao je da je izraelska vojska obučena za te operacije, ali usprkos tomu "to je još uvijek riskantan, vrlo opasan oblik vojnih operacija".
Kopnenu invaziju teže je kontrolirati
"Hamas još uvijek ima velik arsenal raketa i možda planira nove zasjede", rekao je za Vox Colin Clarke, direktor istraživanja u sigurnosnoj konzultantskoj tvrtki Soufan Group. "Ne bih se iznenadio da vidim samoubilačke napade, ako Hamas uspije infiltrirati više operativaca na izraelskom tlu", dodaje.
Izrael je od subote proveo intenzivnu kampanju zračnih napada na mete diljem Gaze, a na snimkama se vide rušenja čitavih visokih zgrada. Izraelski dužnosnici rekli su da su unaprijed upozoravali civile u područjima koja će biti pogođena i govorili im da se presele na sigurniji teritorij. Kemp smatra da bi izraelske zračne snage mogle postići ciljeve svoje vlade da osakate Hamas samo zračnim udarima, ali su u tome ranije bile spriječene zbog međunarodnog pritiska. Iako su mnogi svjetski čelnici izrazili solidarnost s Izraelom zbog najnovijih napada, tako možda ne bi ostalo u slučaju da se Izrael upusti u krvavu, urbanu bitku. On također napominje da je kopnena invazija "manje precizna i kontrolirana, nego zračni napadi".
"Zrakoplovi IDF-a prilično su neranjivi. Kod zračnih napada nema pritiska da se djeluje brzo ako uvjeti nisu dobri, dok na zemlji postoji pritisak da se djeluje brzo i u vrlo konfuznim situacijama. Nije u pitanju samo ubijanja neprijatelja, treba paziti da zabunom ne pucate i na vlastite vojnike", tumači Kemp.
Civilno stanovništvo moglo bi biti živi štit
Kad je Izrael posljednji put poslao trupe u Gazu, prema procjenama UN-a poginulo je oko 1500 civila. Sada je, od subote, već ubijeno 1600 ljudi s obje strane, a tisuće su ranjene. Do sada je izraelska vojna akcija izvan svojih granica bila ograničena na zračne napade.
"Vjerojatnost velikog broja civilnih žrtava u kopnenoj operaciji mnogo je veća. Mislim da koliko god radili na smanjenju civilnih žrtava, nećete uspjeti kada postoji mnogo gusto naseljenih područja, kada neprijatelj djeluje među civilnim stanovništvom — često prerušen u civile da ih je teško razlikovati, I ne samo to - namjerno koriste civilno stanovništvo kao živi štit", upozorava Kemp.
Frank Lowenstein, bivši američki specijalni izaslanik za mir na Bliskom istoku, za BBC Newsnight u ponedjeljak, procijenio je da bi u slučaju izraelske invazije na Gazu moglo biti između 10.000 i 20.000 civilnih žrtava. To bi neizbježno dovelo do negodovanja javnosti i moglo bi potaknuti politički pritisak na Izrael da prekine bilo kakvu potencijalnu kopnenu invaziju dovodeći u pitanje njegov krajnji cilj - iskorjenjivanja Hamasa.
Cilj Hamasa nije vojni poraz Izraela
"Cijela Hamasova vojna strategija nije zasnovana na porazu Izraela na bojnom polju, jer oni to ne mogu. Njihova strategija je napasti Izrael na takav način da se Izrael osjeti dužnik izvršiti odmazdu, kao što bi to učinila svaka zemlja. A ta će odmazda neizbježno prouzročiti civilne žrtve, što Hamas očito želi. Oni žele da njihovi vlastiti civili poginu od ruku IDF-a, kako bi to mogli iskoristiti da izoliraju, ocrne i osude Izrael na međunarodnoj pozornici, u čemu su do sada bili iznimno uspješni". kazao je umirovljeni britanski časnik Richard Kemp za Newsweek.
Hugh Lovatt, viši analitičar za Bliski istok pri Europskom vijeću za vanjske odnose, rekao je za Telegraph da će izraelski kopneni upad u Gazu imati ogromnu cijenu u smislu broja žrtava s obje strane.
"Kao što su pokazale prošle operacije, to će pojačati humanitarnu krizu u Gazi i raspiriti palestinski i arapski bijes protiv Izraela", ističe.
Nisu ugroženi samo palestinski civili u Gazi, nego i 150 taoca — uključujući žene, djecu i starce - koje su militanti odveli iz Izraela s namjerom da ih razmijene za palestinske zarobljenike. Dužnosnici Hamasa od tada prijete da će za svaki izraelski zračni napad ubiti po jednoga.
Kakva bi bila izlazna strategija Izraela?
Hamas je preko svog političkog krila de facto vladao Gazom od 2006. godine, nakon povlačenja Izraela. Čak i kad bi Izrael uspio prekinuti svoje operacije, IDF bi se tada suočio s izazovom održavanja reda u regiji u kojoj se lokalno stanovništvo odlučno protivi izraelskoj upravi.
"Mislim da je moguće da ne postoji izlazna strategija", rekao je Kemp, napominjući da bi do povlačenja iz Gaze moglo doći kada IDF "bude siguran da je Hamasova sposobnost da uzvrati udarac i njegova volja za otporom uništena". No svi prethodni sukobi, dodao je Kemp, nisu uništili Hamasovu volju za otporom. Jedina alternativa, smatra, bila bi da Izrael trajno zadrži vojnu nazočnost u Gazi, ali to ne bi bila nimalo laka zadaća.
Osim toga, svaka kopnena invazija na Gazu mogla bi eskalirati u sukob na više frontova za Izrael, odvlačeći resurse od bilo kakve ofenzive na Hamas.
Hezbollah, libanonska islamistička šijitska militantna skupina koju podržava Iran, već je izvela topničke napade na sjever Izraela, dok je čelnik organizacije Badr, koju također podržava Iran, navodno zaprijetio napadom na američke snage ako se umiješaju u rat na strani Izraela.
POGLEDAJTE VIDEO: Haidar Diab o sukobu Izraelaca i Palestinaca: 'Ovaj put mislim da svijet ide k vragu. Sukob će se širiti'
