Izrael je u ratu s palestinskom militantnom skupinom Hamas, a stotine civila ubijeno je otkako je iznenadni Hamasov napad za vikend označio veliku eskalaciju sukoba između dvije strane.
I dok slike i videozapisi razaranja dolaze iz Izraela, mnogi su pogledi usmjereni i na Pojas Gaze, jedno od najgušće naseljenih i najsiromašnijih mjesta na svijetu.
Izraelski ministar obrane Yoav Gallant najavio je potpunu blokadu Pojasa Gaze kao odmazdu za Hamasov napad na Izrael u kojem je samo za vikend stradalo više od 700 ljudi. Gallant je rekao je da će 2,3 milijuna Palestinaca koji žive u Pojasu Gaze ostati "bez struje, hrane, goriva".
Visoki povjerenik za ljudska prava pri UN-u, Volker Tuerk, upozorio je da je potpuna blokada Pojasa Gaze zabranjena međunarodnim humanitarnim pravom, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zatražila je u utorak da se prema Pojasu Gaze otvori humanitarni koridor.
POGLEDAJTE VIDEO: Što je pojas Gaze, tko su Hamasovci i što sa svime ima Putin? Ovo morate znati da biste razumjeli što se događa na Bliskom Istoku
'Želio bih da Gaza potone u more'
Pojas Gaze je maleno područje koje graniči s Izraelom i Egiptom na Sredozemnom moru i jedan od dva palestinska teritorija. Drugi je Zapadna obala, pod izraelskom okupacijom, koja uključuje istočni Jeruzalem i graniči s Jordanom i Mrtvim morem, objašnjava Washington Post.
Gaza je bila dio Osmanskog Carstva prije nego što ju je okupirala Britanija od 1918. do 1948. i Egipat od 1948. do 1967. Gotovo 20 godina nakon što je Izrael proglasio svoju državnost 1948., zemlja je preuzela Pojas Gaze od Egipta i Zapadnu obalu od Jordana u rata 1967. Palestinci polažu pravo na ove teritorije i vide ih kao dio buduće države.
Palestinci, Pojas Gaze
Izrael je kontrolirao Gazu 38 godina, izgradivši u tom razdoblju 21 židovsko naselje. Napetost i nasilje trajali su godinama, uključujući prvu intifadu, niz od gotovo četiri godine prosvjeda, nereda i bombaških napada na palestinskim teritorijima i Izraelu zbog izraelske okupacije Pojasa Gaze i Zapadne obale.
Krvoproliće je navelo premijera Yitzhaka Rabina da 1992. godine kaže: "Želio bih da Gaza potone u more, ali to se neće dogoditi i mora se pronaći rješenje."
Povlačenje Izraela
Godine 1993., sporazumi poznati kao sporazumi iz Osla između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije imali su za cilj ispunjenje “prava palestinskog naroda na samoodređenje”. Godine 1994. Palestinci su preuzeli kontrolu kao vladina vlast nad Gazom. Dio većeg nastojanja za mir uključivao je Izrael koji je slijedio plan jednostranog razdruživanja koji je predložio premijer Ariel Sharon 2003. godine, a kojim bi se demontirala izraelska naselja u Pojasu Gaze.
Godine 2005. Izrael je pod domaćim i međunarodnim pritiskom odustao od kontrole nad Pojasom Gaze, povlačeći 9000 izraelskih doseljenika i vojnih snaga iz Gaze.
Palestinci, Pojas Gaze
Hamas, jedna od dvije glavne političke stranke na palestinskim teritorijima, je došao na vlast u Gazi nakon pobjede na izborima 2006. godine. Od tada nisu održani izbori.
Iako je Izrael odustao od kontrole nad Pojasom Gaze, zadržao je kopnenu, zračnu i pomorsku blokadu Gaze od 2007.
Rezultat je bio štetan za Palestince, a Ujedinjeni narodi su 2009. rekli da je blokada i Izraela i Egipta imala razoran učinak te uzrokovala postepeno propadanje Gaze.
Palestinci, Pojas Gaze
Izrael je tvrdio da je blokada služila održavanju kontrole nad granicom Gaze, sprječavanju jačanja Hamasa i zaštiti Izraelaca od palestinskih raketnih napada.
Blokada je naišla na kritike skupina za ljudska prava i Ujedinjenih naroda, koji smatraju da je Gaza još uvijek pod izraelskom vojnom okupacijom.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da je blokada koštala gospodarstvo palestinskog teritorija gotovo 17 milijardi dolara u otprilike deset godina. Međunarodni odbor Crvenog križa otišao je korak dalje posljednjih godina rekavši da blokada krši Ženevske konvencije - što je tvrdnja koju su izraelski dužnosnici odbacili.
Ovisni o Izraelu
Gusto naseljeni Pojas Gaze uvelike se oslanja na Izrael za vodu, struju i hranu - što oštrijoj blokadi daje dalekosežni učinak.
Primarni uvoz za Gazu su hrana, roba široke potrošnje i građevinski materijali iz Izraela i Egipta, njezina dva glavna trgovinska partnera.
Većina svježeg voća i povrća u Gazi dolazi s farmi duž granice s Izraelom. Gaza također dobiva većinu električne energije iz Izraela, iako pojas ima jednu staru elektranu.
Enklava ima izvore podzemne vode, ali su mnogi bunari uništeni zbog zagađenja i slane vode. Više od 90 posto vode u jedinom vodonosniku Gaze više nije za piće.
Gotovo polovica stanovništva su djeca
Glavni tajnik UN-a António Guterres rekao je u ponedjeljak da je "duboko potresen" zbog izraelskog plana da "pokrene potpunu opsadu Pojasa Gaze". Palestinski civili su "zarobljeni i bespomoćni", rekao je Guterres novinarima u New Yorku, pozivajući Izrael da dopusti kontinuirani pristup humanitarnim dužnosnicima i humanitarnim potrepštinama.
U pojasu Gaze živi 2,3 milijuna ljudi, što ga čini "jednim od najgušće naseljenih područja na svijetu", prema Gishi, izraelskoj nevladinoj organizaciji.
Palestinci, Pojas Gaze
S površinom od svega 363 kilometra kvadratna, što je otprilike površina otoka Brača, Gaza je manja od Zapadne obale.
Stanovništvo u Gazi je izuzetno mlado. UNICEF je procijenio da u Pojasu Gaze živi oko milijun djece, što znači da su gotovo polovica ljudi u Gazi djeca. Gotovo 40 posto stanovništva je mlađe od 15 godina, prema CIA-i.
Više od 1,4 milijuna stanovnika Pojasa Gaze su palestinske izbjeglice, prema Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć i rad (UNRWA).
Pojas Gaze ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u svijetu, pokazuju statistike Svjetske banke, a Ujedinjeni narodi procjenjuju da se otprilike 80 posto stanovništva oslanja na međunarodnu pomoć kako bi preživjelo i imalo pristup osnovnim uslugama.
Palestinci, Pojas Gaze
“Najmanje posljednje desetljeće i pol, socioekonomska situacija u Gazi je u stalnom padu”, stoji na web stranici UNRWA-e. “Sada je preostalo vrlo malo opcija za ljude u Gazi, koji žive pod kolektivnom kaznom kao rezultat blokade koja nastavlja imati razoran učinak kao kretanje ljudi u i iz Pojasa Gaze, kao i pristup tržištima, ostaje strogo ograničen.”
POGLEDAJTE VIDEO: Izrael ga naziva 11. rujna i Pearl Harborom u jednom. Netanyahu kaže: Tek početak odmazde. Izvještaj o krvavom ratu
Što Pojas Gaze čini ranjivim?
Stanovnici Gaze smiju putovati na Zapadnu obalu samo u iznimnim humanitarnim slučajevima, posebno hitnim medicinskim slučajevima, ali ne uključujući brak. Moguće je putovati sa Zapadne obale u Gazu samo ako se osoba zaveže da će se trajno preseliti u Gazu.
Gaza je pod izraelskom kopnenom, pomorskom i zračnom blokadom. To sprječava ljude i robu da slobodno ulaze ili izlaze s teritorija, što dovodi do toga da se teritorij često naziva "zatvorom na otvorenom".
Palestinci, Pojas Gaze
Palestincima je zabranjeno napuštati Gazu preko Izraela, uključujući i prolaz na Zapadnu obalu, osim ako nisu dobili dozvolu za izlazak koju je izdao Izrael. Zahtjev za takvu dozvolu mogu podnijeti samo oni koji pripadaju određenim kategorijama, prvenstveno trgovci (de facto dnevni radnici), pacijenti i njihovi pratitelji te humanitarni radnici. Druge osobe nemaju pravo na dozvolu čak i ako, prema izraelskim vlastima, ne predstavljaju sigurnosni rizik, navodi Wikipedia.
U većini slučajeva izraelske vlasti ne navode posebne razloge za odbijanje zahtjeva. Ako je zahtjev odobren, nositelj dozvole može putovati preko prijelaza Erez pod izraelskom kontrolom, koji radi danju, od nedjelje do četvrtka i petkom, samo za hitne slučajeve i strane državljane.
Budući da je grad Gaza gušće naseljen od Tel Aviva i drugih velikih gradova diljem svijeta poput Londona i Šangaja, ciljani protuudari poput onih koje je Izrael pokrenuo posljednjih dana imaju veliku vjerojatnost da će pogoditi civile. Prethodni sukobi ubili su stotine djece.
Palestinci, Pojas Gaze
Nakon što je više od stotine Izraelaca ubijeno u Hamasovim iznenadnim napadima tijekom vikenda, prema izraelskim medijima, rastući protunapad izraelskih snaga u Gazi također je izazvao teške civilne žrtve, prema lokalnom ministarstvu zdravstva, uključujući najmanje desetke djece.
Guterres je u ponedjeljak rekao da se oko 137.000 raseljenih sklonilo u školama i objektima kojima upravlja UNRWA, agencija UN-a za pomoć Palestincima.
