Prvi novac od projekta eksploatacije nafte i plina već curi!

Dok se nove platfome na Jadranu još ni ne naziru – prvi novac od projekta eksploatacije nafte i plina već curi. Agencija za ugljikovodike sklopila je 3, a uskoro će još 2 ugovora sa zainteresiranim ulagačima o korištenju seizmičkih snimki podmorja.

"To je sveukupno 5 ugovora koje smo sklopili s naftnim kompanijama koje su bile u data roomu, i time im dali pravo na korištenje podataka. Ukupna vrijednost tih ugovora je nekakvih 2 i pol milijuna eura", kazala je BarbaraDorić, direktorica Agencije za ugljikovodike.

To je tek početak – tvrdi čelnica ove agencije. Iako samo gledanje starih i novih podataka stoji 5000 eura, a kupnja i do 1000 eura po kilometru - svi termini rasprodani su do sredine srpnja. I to, čini se – velikim igračima.

"Natječaj koji je država otvorila u travnju, traje do početka studenog. Do proljeća 2015, Vlada bi trebala odabrati najbolje ponuditelje i s njima potpisati ugovor nakon čega mogu početi pripreme za bušenje u Jadranu", dodaje Dorić.

"Veliki projekti trebaju i dulje vrijeme u cijeloj toj pripremi i ozbiljne provedbe. Ali stvari idu odlično", poručuje potpredsjednik Vlade BrankoGrčić.

Soba za sastanke jedna je od rijetkih slobodnih prostorija u agenciji za ugljikovodike. Do najtraženije prostorije u ovoj agenciji, sobe s podacima, hrvatskog data rooma, danas se ne može. Od jutra su unutra strani ulagači.

Nakon što je norveška tvrtka koja je snimila podmorje objavila kako ima razloga za optimizam, ministar gospodartva zaključio je da bi Hrvatska mogla postati mala Norveška. Veleposlanik te bogate zemlje, koja naftu i plin iz svog dvorišta masovno vadi već 45 godina – Hrvatskoj poručuje:

"Kao i Hrvatska, i Norveška je u vrijeme stjecanja nezavisnosti bila relativno siromašna europska zemlja. Ipak, imali smo bogate prirodne resurse, ali mnogo prije nego što smo otkrili naftu i plin u Sjevernom moru, razvili smo i hidroelektrane", izjavio je HenrikOfstad, norveški veleposlanik u Hrvatskoj.

Zamišljenu naftno-plinsku groznicu država želi preseliti i na kopno – pa će najkasnije do rujna otvoriti i nove natječaje za kopneni dio Hrvatske.