Novi "besmrtnici" - članovi najviše hrvatske znanstvene i kulturne ustanove - HAZU, izabrani su tajnim glasovanjem na izbornoj skupštini Akademije 18. svibnja ove godine.
Na svečanosti održanoj 16. lipnja, za redovite članove HAZU proglašeni su: Petar Strčić (Razred za društvene znanosti) Josip Pečarić i Marko Tadić (Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti), Anton Švajger i Frano Kršinić (Razred za prirodne znanosti) te Zvonko Kusić, Ivo Čikeš i Daniel Rukavina (Razred za medicinske znanosti).
Novim pravim, odnosno redovitim, članovima HAZU proglašeni su i Mislav Ježić i Josip Bratulić (Razred za filološke znanosti), Mirko Tomasović i Maja Bošković-Stulli (Razred za književnost), Vladimir Marković, Vera Horvat Pintarić i Đuro Seder (Razred za likovne umjetnosti), Ruben Radica (Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju) te Stjepna Jecić i Mirko Zelić (Razred za tehničke znanosti).
Za dopisne članove Akademije sa stalnim boravištem izvan Republike Hrvatske proglašeni su: Leopold Auburger (Njemačka), Janez Brglez (Slovenija), Davor Kapetanić (SAD), Istvan Loekoes (Mađarska) i Kenzo Miya (Japan), a za dopisne članove sa stalnim boravištem izvan Hrvatske izabrani su i Jacques le Goff (Francuska) te Karl Dragutin Rakoš (Austrija) koji nisu bili na svečanosti proglašenja.
Sena Gvozdanović-Sekulić i Berislav Perić proglašeni su za dopisne članove HAZU sa stalnim boravištem u Republici Hrvatskoj.
Svečano je proglašeno i deset članova suradnika Akademije - Nikša Stančić, Nenad Vekarić, Stjepan Bratko, Krešimir Nemec, Nikica Petrak, Goran Tribuson, Dunja Fališevac, Stjepan Tomaš, Boris Bućan i Zlatko Keser.
Prema riječima predsjednika Akademije, članovi HAZU bi trebalo da svim svojim sposobnostima i znanstvenim postignućima intenzivno pomažu da se Hrvatska u potpunosti integrira u europske i transatlanske institucuje. Padovan drži da je to od osobite važnosti u sadašnjemu trenutku kada je Hrvatska ostvarila značajan napredak u demokratizaciji društva.
Stajalište je Akademije da sveukupno znanje mora biti na korist svih ljudi, pristupačno i stalno podložno provjeri, rekao je Padovan. Dometnuo je da zato treba težiti izgradnji što praktičnijega sustava koji bi omogućio što veću dostupnost raznih informacija znanstvenicima i ostalim korisnicima. Za to je pak, smatra čelnik Akademije, važno imati široku mrežu dopisnih čalnova i članova suradnika u svim većim centrima u Hrvatskoj te diljem svijeta.
Biti članom HAZU velika je čast i obveza, istakuo je akademik Josip Bratulić u zahvali u ime novoproglašenih članova HAZU. Znanstvena istina svetinja je svim znanstvenicima kojoj oni trebaju služiti svojim radom i za nju se zauzimati. Hrvatski znanstvenici, drži Bratulić, trebaju biti u "dosluhu" s hodom svjetske znanosti te istodobno svjesno raditi na opću korist hrvatskoga naroda i pridonositi konstruktivnoj izgradnji svijeta u kojem živimo.
Dopisni član Akademije iz Japana Kenzo Miya izrazito je počašćen izborom u HAZU, a kao prijateljsku gestu predsjedniku HAZU darovao je kaligrafiju.
Uz članove HAZU, na svečanosti su bili i brojni uglednici hrvatskoga političkog i javnog života. Među njima bili su i predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić, dr. Zdravko Jelenović, izaslanik Presjednika Republike, ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Branko Jeren te predsjednik Ustavnoga suda RH dr. Smiljko Sokol.
