Prije 27 godina, 2. i 3. svibnja raketiran je Zagreb. Bila je to osveta srpskih pobunjenika zbog gubitka okupiranih dijelova zapadne Slavonije nakon vojno-redarstvene operacije "Bljesak".
U "Bljesku" je, podsjetimo, sudjelovalo oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Prvog svibnja 1995. krenuli su u oslobađanje dijelova zapadne Slavonije koji su četiri godine bili pod okupacijom. Pošlo im je za rukom u manje od 32 sata. Tada su poginula 42 hrvatska branitelja, a ranjena su 162.
I dok su hrvatski vojnici bilježili vraćanje teritorija u Slavoniji, sustav "Orkan" s kasetnim punjenjem, u znak odmazde, sručio se 2. svibnja na središte Zagreba, Siska, Karlovca i Jastrebarskog.
Takozvani "zvončići" 2. svibnja pali su na zagrebački Strossmayerov trg, te istočnije do Ulice Jurja Križanića. Drugog dana projektili su pali i na Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj ulici, zgradu Hrvatskog narodnog kazališta, Akademiju dramskih umjetnosti kao i Dom umirovljenika. Pobunjenici su gađali i naselje Pleso te Zračnu luku.
Srbi raketirali Zagreb kao osvetu za vojni poraz u akciji Bljesak u zapadnoj Slavoniji 2. i 3.5.1995.
Živote je u napadima na Zagreb izgubilo sedmero ljudi. Među njima i pirotehničar koji je sudjelovao u uklanjanju neeksplodiranih zvončića. Ana Mutevelić, Ivanka Kovač, Damir Dračić, Stjepan Krhen, Ivan Markulin, Luka Skračić i Ivan Brodar. Njihova imena istaknuta su na spomen- ploči na Trgu svibanjskih žrtava u Zagrebu postavljenoj 2007. godine. No, ime Ivana Brodara dodano je tek uoči 17. obljetnice, nakon brojnih dopisa njegovih kćeri i pisanja Večernjeg lista.
Ranjene su 204 osobe. Odgovornost za napad priznao je Milan Martić, jedan od vođa pobunjenika i nekadašnji ministar unutarnjih poslova te predsjednik nepriznate Republike Srpske Krajine. Dva dana nakon napada, na televiziji je kazao da je naredio granatiranje Zagreba.
Haaški sud osudio ga je na 35 godina zatvora zbog zločina počinjenih počekom devedesetih. Između ostalog, proglašen je krivim i za naređenje za napad raketama na Zagreb. U odsutnosti je, u ožujku 2020. godine, na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen na sedam godina zatvora za raketiranje Karlovca, a zbog ranije presude Haaškog suda, nije odgovarao za napade na Zagreb. Oslobođen je optužbi za napad na Jastrebarsko. Za napade na Zagreb i Karlovac na Županijskom sudu u Zagrebu na 20 godina osuđen je Milan Čeleketić, general-major nekadašnje JNA. Također u odsutnosti. Naime, Martić služi kaznu u Estoniji, a Čeleketića Srbija odbija izručiti iz Subotice u kojoj i živi.
