"Ušli smo u razdoblje hladnijeg vremena, što je dovelo do značajnog porasta novozaraženih", započeo je svoje izlaganje premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade. Opet je ušao u mod vrlo opreznog komentiranja stanja s koronavirusom. "Mnogo umrlih je veliki danak koji plaćamo kao društvo, a imamo cjepivo", poručio je dan nakon cirkusa s interpretiranjem tko je što rekao i poručio sa sjednice Znanstvenog savjeta Vlade RH. Cirkusa o kojem se i dalje raspravlja. Tko je što točno rekao i što to zapravo znači.
Prvo je ministar zdravstva Vili Beroš nakon sjednice Znanstvenog savjeta održane u utorak izjavio da su "svi članovi suglasni da se treća doza daje imunokompromitiranim osobama, zatim djelatnicima u zdravstvenim ustanovama i socijali." Beroš je također ustvrdio da su "svi suglasni da je cjepivo jedini izlaz iz krize, ali i tada moramo poštivati osnovne antiepidemijske mjere."
Onda se javio Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta, koji je poručio da cijeli Znanstveni savjet misli da cjepivo loše štiti od zaraze.
Ivica Đikić, znanstvenik koji angažirano komentira stanje borbe protiv koronavirusa u Hrvatskoj, ali nije član Znanstvenog savjeta, ubrzo nakon tih istupa prozvao je i Beroša i Lauca da - obmanjuju javnost, da iznose neistine sa sjednice Znanstvenog savjeta. Pozvao je još i premijera Plenkovića da naprosto raspusti Savjet ili da se iz njega - izbaci Lauca.
Premijer se nije oglasio, ali jest glasnogovornik Vlade, Marko Milić. "Bilo čiji navodi o tome da je stav Znanstvenog savjeta da 'cjepiva loše štite' u potpunosti su netočna", javljali su iz Vlade dan nakon sjednice Znanstvenog savjeta, i tvrdili da je u fokusu sjednice bio tzv. četvrti val i početak korištenja dodatne doze cjepiva za imunokompromitirane osobe.
"Znanstveni savjet u potpunosti je suglasan o važnosti nastavka cijepljenja, jer je to najučinkovitiji i najjednostavniji način da se ljudi zaštite od covida-19, težih oblika bolesti i najbrži put da okončamo pandemiju", pisao je očajni glasnogovornik Vlade i pokušao popeglati situaciju, vratiti duha u bocu koji se već razigrao i po svim medijima i po društvenim mrežama.
Zaglušujući šum oko Znanstvenog savjeta
Iz Vlade poručuju da su pojedinačni nastupi i istupi članova Znanstvenog savjeta njihov osobni stav, a ne stav Savjeta, ali sve je to već debelo prekasno. Nikome više u Hrvatskoj nije jasno što je to točno Znanstveni savjet zaključio, koji je smisao tog znanstvenog okupljanja, šum oko toga što misli hrvatska znanstvena krema o koronavirusu i aktualnim modelima borbe u međuvremenu je postao toliko iritantan da je zapravo nemoguće naći normalnu i preglednu informaciju. Stvaraju se klanovi, jedni protiv drugih, formirani su klubovi za kvaziznanstvene diskusije na društvenim mrežama, bombardiraju se linkovima, slijede podmetanja, teške riječi, a rasprava se odavno odmakla od akademske diskusije. Dominira rovovska borba, pozadinske spletke, tračevi.
Sada dolazi na naplatu činjenica da Znanstveni savjet nikada nije formiran transparentno i ozbiljno, da se radilo o brzpoteznoj akciji koja je trebala biti svojevrsni ukras političkim potezima Vlade, o čemu je Net.hr prvi pisao. Nikada nije precizirano vode li se zapisnici, snimaju li se sjednice, donose li se zaključci, i kako. I tko će ih onda prezentirati. Ostalo se na tom prigodničarskom modelu da netko do članova Znanstvenog vijeća onda izađe pred novinare i improvizira i interpretira kako mu se prohtije. Povremeno je to bio predstojnik Ureda premijera, Zvonimir Frka Petešić, povremeno netko od znanstvenika, a sada je izvijestio ministar zdravstva, Vili Beroš. Đikić ga je dočekao s ocjenom da je "količina neistina koju je izrekao zastrašujuća". Medijima je pak bilo teško sublimirati što je ministar zapravo rekao. Vili Beroš, ministar koji je već mjesecima na listi onih koje će premijer možda smijeniti, bio i je i zbunjen i nejasan, očito i sam na muci kako da oblikuje različite istupe znanstvenika kao "zajednički stav".
Znanstveni savjet već se jednom "raspadao", dio znanstvenika je najavljivao moguće napuštanje, sada se postavlja pitanje hoće li biti isključen Lauc radi svojih rock and roll interpretacija, ali onda opet - sve se nastavi po starom. Uz Đikićeve apele, ili upozorenja liječnika iz prakse, poput pulmologa Saše Sriće, koji je Laucu predbacivao da svako malo proglašava kraj pandemije - a kraj nikako nije na vidiku.
Što točno čini premijer, a što ministar?
Od ideje da bi Znanstveni savjet trebao izoštriti sliku Vlade u borbi protiv koronavirusa naprosto se treba odustati. Sav taj folklor, viku, podabadanje, priopćenja i interpretacije treba razgrnuti i pitati se što je Vlada učinila u borbi protiv koronavirusa, što je učinio premijer, što je učinio ministar zdravstva.
Drži li Vlada RH uopće sve konce u rukama oko borbe protiv koronavirusa ili im zapravo ovo povremeno zamućivanje slike zbog "svađa" znanstvenika dobro posluži da bi se malo sklonili u zavjetrinu i da se lijepo zaboravi da je borba protiv pandemije njihova odgovornost?
Premijer je svojedobno objavio pobjedu protiv panedemije, doduše - prvog vala. I tu je navodnu pobjedu uoči parlamentarnih izbora 2020. bez ikakvog suzdržavanja pripisivao sebi osobno, svojoj Vladi i HDZ-u. I od njega i od ministra Beroša slušali smo svako malo trenutne prognoze o tome kako nam ide odlično u borbi protiv koronavirusa. Pa je bilo cjepiva, pa su se cijepili odabrani preko veze, pa ga nije bilo, pa su se ljudi htjeli cijepiti - a onda se otkrilo da se zabrinjavajuće veliki broj građana ne želi cijepiti. I prošlo ljeto i ovo Hrvatska je bila "sigurna zemlja" jer nismo smjeli strašiti turiste, a premijer je s ministrima demonstrirao pred televizijskim kamerama u svečanosti spajanja Pelješkog mosta što misle o obaveznim epidemiološkim mjerama na javnim okupljanjima. Može ovako i onako. Ovisno o prigodi. Ovisno o tome tko se okuplja.
I tko će sada biti odgovoran u Hrvatskoj zbog činjenice da je cijepljeno s drugom dozom samo 45 posto odraslog stanovništva, a da je prosjek u EU-u 65 posto?
Je li zato odgovoran Lauc sa svojim letećim komentarima ili oni koji su ga pozvali u Znanstveni savjet i dali mu legitimitet utjecajnog savjetnika Vlade? Ili festivali slobode ili treba tražiti uzrok u komunističkoj ostavštini na ovim prostorima, kako je to mudro savjetovala visoka EU dužnosnica, HDZ-ova utjecajna političarka Dubravka Šuica?
Lutanja i oprečne izjave
Hrvatska vlada, na žalost, nije uspjela izgraditi učinkovit mehanizam u borbi protiv koronavirusa, ministar zdravstva Vili Beroš nije uspio uspostaviti učinkovite mehanizme za dobru procijepljenost u zdravstvenom sustavu, trošilo se energiju na prikrivanje ili minoriziranje slučajeva da su zdravstvene ustanove postale u jednoj fazi punktovi za širenje zaraze, lutalo se s rješenjima za školstvo, ali najveći problem jest u tome da Vlada i premijer osobno nisu uspjeli uspostaviti autoritet i povjerenje među građanima da su na dobrom putu, da im se može vjerovati u borbi protiv koronavirusa. Da su oni osobno sto posto posvećeni, da i oni nose maske, da se i oni ne okupljaju bez zaštite, da su maksimalno sigurni u modele cijepljenja.
I Plenković i Beroš i cjelokupna Vlada, na žalost, toliko su zbunjivali hrvatsku javnost svojim oprečnim izjavama na temu koronavirusa da su osobno odgovorni za ovu zamućenu sliku. Naravno da su utjecali i antivakseri i društvene mreže i kojekakve bizarne objave. Sigurno utječu i ovakve kaotične objave nakon sjednica Znanstvenog savjeta, ali za to nisu odgovorni okupljeni znanstvenici nego oni koji su ih okupljali i koji ne znaju civilizirano moderirati njihove poruke i upotrijebiti njihovo znanje, ili zaključiti tko je od njih konstruktivan, a tko destruktivan, pa i preuzeti odgovornost za to ako treba izbaciti nekog. No, takve poteze teško je očekivati od onih koji su izgubili priliku postati autoritet u borbi protiv koronavirusa u Hrvatskoj.
Od premijera se u borbi protiv koronavirusa u ovom trenutku, s ovakvim rezultatima, očekuje mnogo više od konstatacije da će "hladno vrijeme" donijeti porast oboljelih.
