Sberbank Hrvatska, kao podružnica Sberbank Europa, nakon početka rata u Ukrajini našla se na udaru sankcija, a upravo traje dvodnevni moratorij na rad banke tijekom kojeg korisnici mogu raspolagati samo iznosima do 7280 kuna dnevno. Europska središnja banka se oglasila priopćenjem da će banka "vjerojatno propasti", a za hrvatsku podružnicu spekulira se o mogućoj prodaji, a kao zainteresirani se spominju srpski tajkun Miodrag Kostić i - Hrvatska poštanska banka. Pred poslovnicama su i dalje redovi građana, a HNB pokušava smiriti situaciju objavama da su depoziti svih korisnika banke osigurani do iznosa od 100 tisuća eura.
O problemima s kojima se ovih dana susreću štediše i korisnici usluga Sberbanka u Hrvatskoj razgovarali smo s Goranom Aleksićem, koordinatorom Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, bivšim saborskih zastupnikom koji se posebno isticao u borbi protiv problematičnih poteza bankarskog sektora. Aleksić za Net.hr analizira i moguće scenarije u raspletu sudbine Sberbanka i što to znači za sve one koji su tužili banku u slučaju franak.
NET.HR: Ovih dana se jako naglašava da su sredstva građana u Sberbanku sigurna, da neće ostati bez svojih novaca, no vidite li vi ipak neke potencijalne opasnosti?
Aleksić: Ne mogu komentirati sigurnost ili nesigurnost, čim banci prijeti stečaj, situacija nije normalna, i ako do stečaja dođe, postupanja prije svega vjerovnika prema banci su drugačija nego prema banci koja nije u stečaju.
NET.HR: Što se zbiva s kreditima građana koje su oni podigli u Sberbanku? Iako smo u Hrvatskoj već svjedočili propasti banaka - mnogima nije jasna procedura: konkretno, trebaju li građani i dalje nastaviti uplaćivati svoje kreditne obaveze prema roku dospijeća?
Aleksić: Ništa posebno. Dužnici i dalje moraju kredite otplaćivati u rokovima koje su ugovorili. To znači, i dalje se moraju plaćati rate kredita prema otplatnom planu i prema rokovima dospijeća iz otplatnog plana. Ako u slučaju stečaja banke dođe do promjene računa na koji se moraju uplaćivati rate, o tome će zacijelo dužnici na vrijeme biti informirani.
NET.HR: Što se zbiva s onima koji prestanu uplaćivati rate kredita zbog obrazloženja 'da banka propada'? Tko je dužan obavijestiti sve korisnike kredita što dalje s njihovim kreditnim obavezama?
Aleksić: Zasad nitko ništa nije dužan, jer banka niti je propala, niti je u stečaju, a ako se to dogodi stečajni upravitelj će morati obaviti sve potrebne radnje da bi se krediti nastavili otplaćivati kako je predviđeno. Uglavnom, nitko ne smije na svoju ruku prestati plaćati rate, jer će u suprotnom doći u kašnjenje s otplatom kredita, što dovodi do raskida ugovora i dospijeća kompletnog dugovanja.
NET.HR: Kakav je vaš savjet građanima, korisnicima usluga Sberbanka - pokušati preseliti račun u drugu banku ili je sada već prekasno za to?
Aleksić: Ne želim savjetovati nikakve radnje vezano za račune građana. Uskoro ćemo saznati ide li banka u stečaj, ili će je ipak netko kupiti, što nije nemoguća misija. Postoji način da se banka proda, unatoč tomu što se novac ne smije proslijediti vlasnicima u Rusiji. Novac za kupoprodaju je moguće zamrznuti do prestanka krize, nakon čega se može uplatiti vlasnicima u Rusiji.
NET.HR: Kako vi ocjenjujete prisutnost i rast Sberbanka na hrvatskoj bankarskoj sceni i - hoće li njezina prodaja ili 'gašenje' - izazvati značajne turbulencije ili se ipak radi o maloj banci koja ne može izazvati ozbiljniji potres?
Aleksić: To su pitanja koja nisu u mojoj domeni, i na takva pitanja ne želim odgovarati, jer nisam kompetentan. Mogu samo reći mišljenje, a ne tvrdnju, da potresa neće biti, i da će se relativno zakomplicirati do neke mjere situacija za komitente Sberbanka, ali opet, niti to ne bi smjelo biti ništa nerješivo.
Goran Aleksić, koordinator Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak: Iz do sada poznatih podataka možemo zaključiti da su svi depoziti plativi i da će biti vraćeni štedišama
NET.HR: Je li Hrvatska narodna banka pravovremeno reagirala u slučaju Sberbanka? Komunicira li jasno prema građanima?
Aleksić: Budući da još uvijek ne znamo sudbinu Sberbanka, teško mi je komentirati komunikaciju HNB-a. HNB je prije svega poznati pomagač u bankarskom lopovluku svim bankama koje su ugovarale nezakonite kamate i nezakoniti tečaj CHF, pa je teško bilo što pozitivno govoriti o takvoj instituciji koja sustavno radi desetljećima protiv potrošača u Republici Hrvatskoj.
NET.HR: Udruga Franak se obratila apelom Vladi i HNB-u, da se vodi računa i o tužbama u slučaju franak protiv Sberbanka - koje su tu potencijalne opasnosti?
Aleksić: Glavna pitanja na koja trebamo odgovore su: Prvo, što će biti s depozitima štediša? Drugo, što će biti s tužbama protiv Sberbanka, jer tisuće potrošača ima pravo na tužbe radi vraćanja preplaćenog tečaja CHF i preplaćenih kamata te radi naplate pripadajućih zateznih kamata na temelju kolektivne presude u "slučaju franak".
NET.HR: Kako vi vidite mogući rasplet slučaja Sberbank?
Aleksić: U tome smislu mogu reći da postoje dvije varijante sudbine Sberbanka. Prva varijanta jest da će ona ostati na hrvatskom tržištu, jer će je netko kupiti. Ako netko kupi Sberbank, ako ne ode u stečaj, onda se ništa ne mijenja, ona nastavlja normalno poslovati, i nije potrebno davati nikakve upute nikome, jer se sve nastavlja kao da se ništa nije dogodilo. U tome slučaju je vrlo vjerojatno da će banka promijeniti ime, ali će i dalje imate iste obveze prema svojim komitentima kakve je imala i prije.
Međutim, druga je varijanta da banka ode u stečaj. U tome slučaju na prvo pitanje je odgovor taj da će svi štediše moći podići svoje depozite do iznosa 100.000 eura bez problema, jer su ti iznosi osigurani. Moguće je da neće biti problema niti s većim iznosima. Prema mojim informacijama, ukupni depoziti iznose oko 3,8 milijardi kuna, a imovina banke iznosi više od 11 milijardi kuna. Iz toga možemo zaključiti da su svi depoziti plativi i da će biti vraćeni štedišama.
NET.HR: Što se zbiva s tužbama u slučaju stečaja?
Aleksić: Ako dođe do stečaja, svi ljudi koji su tužili Sberbank morat će u roku od 60 dana prijaviti svoja potraživanja stečajnom upravitelju. Isto tako, svi oni koji imaju namjeru tek tužiti Sberbank, morat će prijaviti svoja potraživanja u roku od 60 dana od objave stečaja i nakon toga u roku od osam dana tužiti Sberbank u stečaju. Opet mi se čini, s obzirom na imovinu Sberbanka, da će i u slučaju stečaja velika većina dugovanja po tužbama biti realno isplativa.
Napominjem da sve što sam rekao trebamo još dodatno potvrditi i utvrditi tijekom konačnih odluka koje slijede ovih dana. Udruga Franak će svakako detaljno informirati javnost o svemu bitnom, prije svega bitnom za tužitelje kojima Sberbank duguje nekoliko stotina milijuna kuna preplaćenih kamata i preplaćenog tečaja te pripadajućih zateznih kamata, ako ne i preko milijardu kuna, a koliko točno Sberbank duguje korisnicima nezakonito ugovorenih kredita ne mogu znati u ovome trenutku.
