Premijer je u intervjuu odgovorio na mnoga pitanja o odnosima Hrvatske i Suda u Haagu, te gospodarskim prilikama u zemlji.

Učinjenim u ovoj godini djelomično je zadovoljan, no napominje da je u četvrtini Vladina mandata učinjeno više od četvrtine posla, te da neki njezini potezi ne mogu dati trenutačne učinke.

Poziv Stipetiću stigao je prvo predsjedniku Mesiću

Premijer je u razgovoru više puta ponovio da prijeporna pitanja u odnosu s Haaškim sudom i Tužiteljstvom treba raščistiti u dijalogu.

- Teškoća u radu i suradnji sa Sudom i Tužiteljstvom ima i to se nije skrivalo. Mi ih rješavamo otvoreno. Osobno sam dva puta razgovarao s Carlom del Ponte i to nisu bili razgovori u rukavicama, nego vrlo otvoreni i izravni. Ali na to se Vlada i orijentirala - suradnjom i dijalogom braniti svoju politiku i svoje viđenje stvari, kaže Račan.

Podsjetio je da je prihvaćen njegov poziv tužiteljici Carli del Ponte da nakon Nove godine dođe u Zagreb.

Premijer je također podsjetio da je prvi rekao za poziv Tužiteljstva za razgovor s generalom Stipetićem, nakon čega je ponavljao da poziv sadrži stvari koje su neprihvatljive, sporne i zato ih treba raščistiti.

- Moramo razjasniti svrhu, razlog razgovora s generalom Stipetićem, u kojem svojstvu on sudjeluje. To znači da ćemo razgovarati o nekim vrlo konkretnim formulacijama u pozivu, ali ih moramo raščistiti s Tužiteljstvom u Hagu - istaknuo je.

Kao jedno od pitanja koje treba raščistiti navodi i inzistiranje (sadržano u Vladinim stajalištima) da se s hrvatskom vlasti komunicira preko Vlade, kako i stoji u Ustavnom zakonu.

- I Tužiteljstvo je dužno respektirati Ustavni zakon, propise ove zemlje - naglašava premijer.

Račan je, rekavši da u Vladi nisu vidjeli prvi poziv Stipetiću od prije nekoliko tjedana, objasnio: - Poziv za razgovor s generalom Stipetićem nismo dobili izravno u Vladu, nego neizravno. Traženo je da kopija poziva bude dostavljena i predsjedniku Vlade. -

Upitan preko koga je onda poziv stigao, Račan je odgovorio da je izvornik dobio predsjednik Republike.

- Čak i u toj stvari ne bi zatezao konopac, jer i to treba biti predmet razgovora. Možda netko u Tužiteljstvu misli da je riječ o predsjedniku Republike kao vrhovnom zapovjedniku - rekao je.

Na upit je li mu Predsjednik odmah javio da je dobio poziv i poslao presliku, premijer je odgovorio: - U tom pogledu nemam prigovora na predsjednika Republike.-

Nisu moguće optužnice za "Bljesak" i "Oluju"

Upitan za tvrdnje Dražena Budiše, premijer je rekao da Budiša nije izjavio da je Stipetić optuženik, već osumnjičenik. No, dodaje da ne želi polemizirati i da nije zadovoljan s halabukom oko Haaga. - Raščistiti sporove s Haagom ne možemo na ulici, nego izravno u dijalogu sa Sudom u Haagu - ističe Račan. Upitan je li Vlada, ako iz Haaga stignu optužnice za cijeli zapovjedni lanac za "Bljesak" i "Oluju", spremna ponuditi mandat na raspolaganje, premijer odgovara kako ne vjeruje da će optužnice za Domovinski rat ili čitave akcije "Bljesak" i "Oluju" biti ispostavljene.

- Ne vjerujem da su moguće optužnice za Domovinski rat ili čitavu akciju 'Bljesak' i 'Oluju'. To nismo prihvaćali, niti bismo prihvatili, neovisno o konzekvencama - istaknuo je - Nećemo imati pozitivan odnos prema optužnicama koje se odnose na Domovinski rat, 'Bljesak' i 'Oluju', jer ne prihvaćamo ni od koga da to može biti inkriminirana stvar, predmet optužbe. Konkretan zločin na tlu Hrvatske, bez obzira na to tko ga je počinio - Srbin, Hrvat ili neka druga nacija, to da. Spremni smo, na to nas obvezuju i Ustavni zakon i međunarodne obveze, surađivati u raščišćavanju i procesuiranju konkretnog zločina. -

Premijer je upitan i može li koalicija izdržati šest ili osam optužnica koliko ih se, tvrdi novinar, može očekivati iz Haaga i može li zamisliti situaciju u kojoj bi Stipetić bio izručen.

- Bit ću precizan - ne mogu zamisliti situaciju, niti možemo prihvatiti da bilo tko, pa i general Stipetić, bude optužen za Domovinski rat, 'Bljesak', 'Oluju'. Ali može general Stipetić, ili Vi, biti optužen za sudjelovanje u nekom konkretnom zločinu pa ćemo to razmotriti - odgovorio je.

Vlada želi izbjeći globalan sukob s Tribunalom

Predsjednik Vlade je, naglasivši da Vlada želi izbjeći globalni sukob sa Sudom u Haagu, dodao da bi to bi bilo glupo i da bi uvelike štetilo hrvatskim interesima.

Zapitavši komu odgovara globalni sukob, Račan je ustvrdio da to odgovara onima koji misle da bi novi sukob Hrvatske s Europom, izolacija i homogenizacija na toj osnovi zaustavili neke procese u Hrvatskoj.

- Odgovara onima koji bi željeli da za odbijanje Beograda da surađuje s Haaškim sudom budu krivi Zagreb i Hrvati, a ne Beograd i Srbi - upozorio je.

Na primjedbu kako Haaški sud smatra da je upravo njegova Vlada odgovorna za stvaranje situacije štetne za Hrvatsku, Račan je ustvrdio da je to paradoks situacije. Najavio je da će i to biti tema razgovora s Carlom del Ponte.

- Sada se može govoriti o više odgovornosti na našoj strani u Hrvatskoj, ali podsjećam na mnoštvo intervjua i političkih izjava, recimo, Grahama Blewitta koji je iznenađujuće aktivno djelovao na hrvatskom prostoru, koji je imao različite izjave, a neke čak morao, blago rečeno, korigirati - rekao je Račan.

Premijer se nije složio s novinarskom ocjenom da postoje razlike između Vlade koja traži dijalog s Haagom i predsjednika Mesića koji je za bezuvjetnu suradnju.

Predsjednik države možda više apostrofira dio da treba surađivati s Haagom, a ja dodajem da u toj suradnji treba rješavati i probleme. Tu nema strateških razlika, drži premijer.

Prihvaća i nedavnu Mesićevu izjavu da je za suradnju (s Haagom) zadužena Vlada. Samo to mora prihvatiti i Tužiteljstvo, kaže. Vrlo važnim smatra da se ne podupiru ocjene o razlikama, o sukobima zbog Haaga i sl.

- Bilo je u Hrvatskoj vrlo brzopletih koji su likujući, poput npr. (Ivića) Pašalića, rekli 'e vi ste se vratili na našu politiku'. Ma hajte, molim vas, na koju politiku - onu zbog koje Hrvatska danas plaća ceh - kaže Račan.

Hrvatske žrtve, zločini počinjeni prije "Bljeska" i "Oluje", bili su, kaže premijer, važniji dio oba njegova dosadašnja razgovora s Carlom del Ponte. - Iz stajališta Vlade vidi se inzistiranje da svaki zločin na tlu Hrvatske bude istražen i procesuiran, ne samo nakon 1994., 1995., nego i prije toga; svaki zločin, i za vrijeme velikosrpske agresije i nakon nje, i s jedne i s druge strane. I tražimo da u raščišćavanju tih zločina nema političkih kriterija - odgovorio je premijer.

Naglasio je da se iznenadio koliko je u Hrvatskoj malo obrađeno zločina počinjenih za velikosprske agresije i koliko smo malo o tome podastrli činjenica Međunarodnom kaznenom sudu.

Propuh u državnoj upravi

Premijer Račan odgovorio je i na više pitanja o stanju u gospodarstvu. Potvrdio je da se sredinom iduće godine očekuje brže otvaranje novih radnih mjesta te da će se nastojati ukloniti mnoge birokratske zapreke za strana ulaganja.

Pozitivni pokazatelji uočeni su već u ovoj godini, zaustavljena je stagnacija, povećan BDP, izvoz, otvoreno je blizu 40.000 novih radnih mjesta koja su, na žalost, "pojeli" nezaposleni iz poduzeća koja već godinama gotovo i ne rade.

Najavio je i ubrzane pripreme za reformu državne uprave, opetujući da je potreban "propuh u državnoj upravi".

- Onaj tko nije sposoban ili pošten treba otići, a na njegovo mjesto doći sposoban, onaj tko želi pridonijeti, može se othrvati i nekim izazovima zlouporaba dužnosti - poručio je.

Upozorio je i na probleme na lokalnoj razini, najavivši da lokalni izbori vjerojatno neće biti prije lipnja iduće godine.

Najavio je da će Vlada predložiti šestomjesečni vojni rok, pri čemu je još otvoreno pitanje dužine civilnog služenja. Osobno se Račan zauzima za izjednačivanje civilnog i vojnog služenja roka.

Sudbina "Slobodne Dalmacije", kaže Račan, ne ovisi samo o Vladi. - Nadam se da će i sa zadnjim potezom nove uprave stvar ići nešto brže i lakše. Hrvatskoj trebaju neovisne novine i ne treba sve biti u jednom ili u dva tora - rekao je.

Račan je u intervjuu izrazio zadovoljstvo razvojem odnosa s BiH, vjeruje da će Hrvatska brže rješavati i otvorena pitanja sa Slovenijom, a ništa pouzdano nije mogao reći o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Čekamo razvoj događaja, a politiku smo jasno utvrdili u Vladinim zaključcima o normalizaciji odnosa, podsjetio je.

Učinjenim u ovoj godini premijer je djelomično zadovoljan. Mnogo toga još nije učinjeno, no nije prošla ni četvrtina mandata Vlade i mislim da smo učinili četvrtinu posla, rekao je.

Istaknuo je također da Vlada nije izabrana za četvrtinu mandata, nego, nada se, "punog mandata, bez obzira na to koliko će tko (od članova Vlade) pojedinačno izdržati ovaj ludi tempo".

Premijer Račan na kraju je svim čitateljima zaželio čestit Božić i sretnu Novu godinu.

- Zajedno se moramo potruditi da ona pokaže utemeljenje optimizma i da izlazimo iz teškoća - zaključio je premijer Račan u razgovoru s novinarima Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, Vjesnika, Novog lista, Slobodne Dalmacije, Republike, Glasa Slavonije i Hine.