Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa u srijedu je kaznilo zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića s 30.000 kuna jer je u srpnju prošle godine promijenio uvjete za besplatno oglašavanje stranaka u svrhu izborne promidžbe u bilo koje vrijeme, ne samo predizborno, a potom odobrio svojoj Stranci rada i solidarnosti postavljanje 30 jumbo plakata bez naknade čime je iskoristio ovlasti gradonačelnika kako bi ta stranka ostvarila korist.
"Ne sporimo da je imao ovlast promjene pravilnika, no dužnosnik je koristio svoje ovlasti koje predstavljaju njegovo posebno pravo kao dužnosnika da bi promijenio uvjete kako bi u vrijeme koje se ne smatra izbornom promidžbom njegova stranka stekla određenu korist", rekla je predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.
Navela je da je Bandić 7. srpnja prošle godine donio pravilnik kojim mijenja uvjete za besplatno oglašavanje političkih stranaka, a svega dva dana kasnije ta je odluka objavljena u Službenom glasniku Grada Zagreba da bi dan poslije stupila na snagu i stranci je odobreno postavljanje plakata bez plaćanja naknade.
"Politička stranka kojoj je Bandić predsjednik podnijela je zahtjev prije nego je javno objavljen pravilnik na temelju kojeg je omogućeno isticanje plakata promidžbe, pa se postavlja pitanje izvora saznanja o ovakvoj mogućnosti.
"Očito da je Milan Bandić imao povlaštene informacije da će se
pravilnik promijeniti", kazala je izvjestiteljica Povjerenstva
Branka Lukačević Gregić.
Povjerenstvo je Bandića kaznilo s 30.000 kuna neto mjesečne plaće
kroz deset mjesečnih obroka u pojedinačnom iznosu od 3000
kuna.
Povjerenstvo je odlučilo ne pokrenuti postupak protiv riječkog
gradonačelnika Vojka Obersnela koji je uz obnašanje dužnosti
gradonačelnika Rijeke bio i na funkciji predsjednika Skupštine
trgovačkog društva Energo d.o.o. Rijeka kada je to društvo
1. prosinca prošle godine povećalo cijenu toplinsko energije za
35 posto.
Povjerenstvo je utvrdilo da je to trgovačko društvo u suvlasništvu Grada Rijeke. Iako zakon o sprečavanju sukoba interesa zabranjuje dužnosnicima da budu članovi uprave i nadzornih odbora trgovačkih društava, oni mogu sjediti u skupštini i predsjedavati njome te se to koristi kao mehanizam kontrole trgovačkih društava koji su u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Zbog toga situacija sama po sebi nije sporna, zaključilo je Povjerenstvo.
Povjerenstvo je dalo mišljenje u slučaju potpredsjednika
Hrvatskog sabora Ivana Tepeša ukoliko saborskim
zastupnicima odluči dati svoju nekretninu u najam.
Zbog činjenice da se fizička osoba ne može smatrati poslovnim
subjektom na način na koji je poslovni subjekt definiran kroz
zakon, izričita zabrana ne postoji. No, Povjerenstvo
upozorava da s obzirom na funkciju koju Tepeš obnaša kao
potpredsjednik tako visokog tijela, to ne bi bilo u skladu
s ciljevima, a niti samim načelima zakona koji kažu da mora
čuvati vlastitu vjerodostojnost. "Postojala bi i percepcija i
dojam u javnosti da je obnašanje javne dužnosti i korištenje za
osobni probitak. Dužnosnik je dužan učiniti sve što je potrebno
da odijeli javni od privatnog interesa i da prednost zaštiti
javnog interesa", naglasila je Orešković.
U slučaju ministra zdravlja Darija Nakića kojeg je zanimalo da li istodobno može obavljati tu dužnost i biti članom Nadzornog odbora košarkaškog kluba Zadar iako za to ne prima naknadu te može li biti i predavač na Sveučilištu u Zadru i Sveučilištu „"J.J. Strossmayer" u Osijeku, Povjerenstvo je dalo mišljenje da ne može biti član NO košarkaškog kluba jer se radi o dioničkom društvu, ali da može raditi kao predavač na Sveučilištima bez naknade.
