Više od 100.000 hrvatskih korisnika kredita vezanih uz švicarski franak danas je doznalo presudu zagrebačkog Trgovačkog suda u sporu protiv osam hrvatskih banaka koji je pokrenula udruga Potrošač.
Sudac Radovan Dobronić objavio je nepravomoćnu presudu točno godinu dana od prvog ročišta u sporu protiv banaka koje je Potrošač tužio zbog valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope.
Trgovački sud presudio je da su banke postupale suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima. Nisu pojedinačno pregovorali o promjeni stope kamate, kao ni informirali potrošače. To je, za posljedicu, kako stoji u obrazloženju, imalo neravnotežu u ugovorenim pravima na štetu potrošača.
Budući da banke nisu pošteno ugovarale valutne klauzule u francima uz promjenjive kamatne stope, krediti u toj valuti bi se trebali konvertirati u kune po tečaju na dan sklapanja kredita.
Banke u roku 60 dana moraju ponuditi promjene ugovora i preinačiti glavnicu iz franka u kune na dan sklapanja ugovora uz fiksnu kamatnu stopu.
Također se zabranjuje daljnje rizično poslovanje banaka, koje moraju tužiteljima isplatiti troškove parnice.
Potrošači bi pojedinačno mogli tražiti povrat novca, no to pravo ne bi ostvarili dobivanjem kolektivne tužbe.
Riječ je o prvoj takvoj tužbi u povijesti hrvatskoga pravosuđa, a Potrošač ističe da u Hrvatskoj ima više od 100.000 korisnika kredita vezanih za 'švicarce'.
Suđenje je počelo u ožujku, kada je sudac ustvrdio da je valutna klauzula dopuštena, ali da bi njena primjena trebala biti iznimka, a ne pravilo te da se postavlja pitanje opravdanosti uvođenja tog instrumenta u vrijeme dok je kuna bila stabilnija od franka i eura.
Niz korisnika spornih kredita posvjedočio je da su im banke sugerirale da je franak stabilna valuta, ali su im kasnije drastično porasle rate dugoročnih kredita vezanih uz tu valutu čiji je rast u kombinaciji s povećanjem kamata brojnim dužnicima, nakon višegodišnje otplate, povećao iznos preostale glavnice.
Opunomoćenici banaka rast kamata obrazložili su skupljom tržišnom kamatnom stopom i troškovima kapitala, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.
