"Oni koji kažu da ne bi ništa jeli, mi im kažemo da se pomaknu dva, tri metra u lijevo ili desno. Neobično je na mjestu turističke atrakcije zauzeti mjesto na takav način. Svima mora biti dopušteno sjesti ovdje", rekao je vlasnik kavane i restorana Luxsor u Splitu Ivan Malada.
Ivan govori o središtu palače cara Dioklecijana u Splitu. Peristil. I nije svima dopušteno sjediti na arheološkom lokalitetu jer je dio u privatnom zakupu.
Praksa je da na stepenicama na kojima se nalaze jastučići ne možete sjediti ukoliko ne naručite nešto u obližnjem kafiću koji za najam ove lokacije plaća koncesiju gradu Splitu.
VEZANE VIJESTI
Pitali smo konobara koji poslužuje goste na Peristilu kakve su reakcije turista i što on misli o tome, on je odgovorio: "Gledajte, zavisi od osobe do osobe, pošto sam ja ovako fleksibilan i flegmatičan vi meni tu stvarno ne smetate što se tiče mene."
Naišli smo na konobara koji nam je dozvolio da sjedimo, što nije bio slučaj s turistima koje je netko od njegovih kolega s ovog istog mjesta potjerao prošlog tjedna. Vlasnik kavane Luxor situaciju tumači kao potencijalni napad konkurencije.
"Možda je netko bacio oko na ovu kavanu i ovo mjesto pa se onda naručuju razno razni oblici udara da se poremeti poslovanje", rekao je Ivan.
Maladina tvrtka Carski trg d.o.o. u zakupu je 33 četvorna metra na Peristilu koje gradu Splitu plaća nešto više od 2500 tisuće kuna mjesečno. Ugovor je 2017., potpisao tadašnji gradonačelnik Ivo Baldasar i vrijedi do kraja ove godine. Incident sa tjeranjem turista s ovog arheološkog lokaliteta koji je kao spomenik svjetske baštine već 40 godina pod zaštitom UNESCO-a ponovno je otvorio pitanje gospodarenja javnim prostorom.
"Svi znaju što je Dioklecijanova palača i koji je značaj Dioklecijanove palače, i sam smisao stvari nalaže da interes ugostitelja mora biti ispod interesa očuvanja jednog takvog spomenika", rekao je arheolog Anto Alajbeg.
Incident s tjeranjem turista tek je simptom problema, na koji već dugi niz godina upozoravaju članovi građanske inicijative. Vlasti stvaraju privid, tvrde, da se aktivisti zapravo bune protiv turizma i ugostitelja, kako bi ignorirali činjenicu da se kulturnim dobrom ne gospodari na pravi način.
"Oni kao da namjerno izvlače preostale stanovnike, aktiviste, nezainteresirane građane u smislu da nemaju nikakav privatni interes za nešto, kao da ih namjerno konfrontiraju bilo ugostiteljima, bilo drugoj vrsti poduzetništva da bi te konfliktne situacije koristili da ništa ne rješavaju", rekao je Vjeko Santrić član građanske inicijative GIST.
"Sve je to plod stihije i dubokog nereda i nerada koji se odvija veće desetljećima u Splitu", rekao je arheolog Anto.
Nered o kojem nam govore i arheolog iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, kao i aktivisti iz GIST-a odnosi se na nepostojanje jasnog pravilnika kojim se dodjeljuju tzv.štekati, odnosno terase ugostiteljima koji posluju unutar arheološkog lokaliteta.
"Znači konzervatori su ti koji su zaduženi za zaštitu. Oni su izdali svoje smjernice koje bi trebao Grad prihvatiti, ali to dugi niz godina se ne čini", rekao je Dalibor Popović član građanske inicijative GIST.
Konzervatorske smjernice za korištenje javnih površina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Splita donesene su još 2010., no niti jedna gradska vlast do danas nije ih uvrstila u Odluku o komunalnom redu koji određuje odnose u gradskoj jezgri.
"Ne postoji konzervatorska podloga, ne postoji plan za upravljanje starom gradskom jezgrom. 15 godina grad i konzervatori nisu uspjeli izraditi plan upravljanja. Ja tu krivim i konzervatorski odjel, koliko god kažu da oni nisu odgovorni, ali oni su odgovorni. Na UNESCO-voj listi, tamo kaže da je Radoslav Bužančić u biti taj koji je odgovoran za zaštitu stare gradske jezgre", rekao je Dalibor.
Radoslav Bužančić, pročelnik konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu, tjeranje turista koji ne žele naručiti piće s Peristila drži nevažnim incidentom.
"S naše točke gledišta nije problem hoće li netko sjediti ovdje ili ne, nama je jedan veći problem interpretacija Peristila koji je jedan idiom koji ne postoji", rekao je Rudoslav Bužančić pročelnik konzervatorskog odjela u Splitu.
Nakon što smo vratili razgovor iz metafizičke u svakodnevnu, praktičnu dimenziju, zanimali su nas vrlo konkretni propisi o zaštiti ovog impresivnog izdanja iz nadležnosti našeg sugovornika. Radoslav je potvrdio da ne postoji plan upravljanja starom jezgrom i da je on nadležan za zaštitu palače. Njegova uloga itekako je važna u očuvanju arheološkog i kulturnog dobra.
"Ali ostaje mrtvo slovo na papiru. U realnoj situaciji, odluke konzervatora su impotentne jer iza njih ne stoji vlast", rekao je arheolog Anto.
U tom je temelj svih problema, koji su vidljivi na svakom koraku uvjeravaju nas iz građanske inicijative.
"Npr., bankomati, bankomati su jedna tipičan primjer koji se razmnožio u gradskoj jezgri, on donosi direktno korist privatniku. Gradu nula, nitko ne zarađuje na bankomatu osim privatnika koji ih je tu stavio. A grad nije donio pravilnik kako postavljati bankomate. Takvih primjera je puno", rekao je Dalibor.
Bankomata zaista ima na svakom koraku, kao i štekata, ali i započetih i nikada dovršenih građevinskih zahvata, na primjer u samim zidinama gradske jezgre.
"Projekt Contarini, u istom stanju je već deset godina. Sa svim mogućim problematičnih dozvola koje su se producirale, sa nizom sudskih sporova koji traju godinama, što je sve skupa rezultiralo da se projekt nije maknuo s mrtve točke", rekao je Vjeko.
Rijeke turista koje svakodnevno prolaze splitskim ulicama, kao da ne primjećuju ovakve detalje. Oni kojima koji svakodnevicu vide sasvim drugačije su stanari koji ovdje žive.
Posjetili smo i Đardin, jedna od dva gradska parka koji se nalaze unutar zaštićene gradske jezgre. Mario Jelavić prosvjeduje zajedno sa susjedima zbog neizdržive buke u parku kraj kojega živi. 74 dana tijekom ljeta i park je pod privatnom koncesijom.
"Strani gosti koji dolaze u Split većina njih dolazi sa popisom liste sa UNESCO-a, a mi tu radimo od ovoga nekakvi cirkus u kojem dižemo drvene kućice, štandove sa pivom i kemijske wc-e. Totalno suluda priča da devastiramo vlastite prednosti, nije u interesu turizma, nije u interesu grada", rekao je stanar Mario Jelavić.
Da podcrtamo konzervatorske smjernice - kojih se Grad ne drži, točno propisuju gdje smije stajati kakav štand, gdje reklame, koji prostori nisu za štekate, što uključuje i Peristil s početka naše priče.
Na naš upit UNESO-u kontroliraju li do koje mjere se komercijalno iskorištavaju zaštićeni arheološki lokaliteti odgovorili su nam da je njihova zaštita u potpunosti prepuštena lokalnim vlastima.
"Ovaj gradonačelnik sadašnji je izjavio da Splitu plan upravljanja ne treba, to ne možete razumjeti tako nešto. Ne samo da mu plan ne treba nego se dvije godine odgađa usvajanje Odluke o komunalnom redu", rekao je Vjeko.
U trenutku našeg razgovora je oko 13 sati, pored nas je prošao traktor s drvima kojem smo zapriječili put. Razne dostave se smiju vršiti u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima. Kretanje vozila starom gradskom jezgrom, također spada u komunalni red.
"Vlasnik je prema zakonu o zaštiti kulturnih dobara odgovoran za sve što se dešava na kulturnom dobru. Znači, ako pada ovo tu, nije odgovoran konzervator nego je odgovoran vlasnik", rekao je Radoslav.
"Znam da je situacija teška, i ja sam čovjek. Da šaljem, recimo dijete na studij onda ću iznajmiti svoju vikendicu. Ok, ti želiš iznajmiti više svojih prostora, treba ti novac, turizam je, ok, sve to razumije, onda sam rekao, nađimo ono što je UNESCO rekao 'sustainable', dakle održivo. Ja sam rekao, ajmo propisati kriterij koji svako razumije, ne možete staviti terasu, kako vi u Zagrebu kažete, štekat na prezentirano arheološko nalazište, lokalitet. I onda sam rekao nemojte mi na Peristil, na Vestibul, sad gledajte da su oni to donijeli oni bi imali zakonsku obavezu", rekao je Radoslav.
Gradonačelnik Andro Krstulović Opara nije imao vremena za razgovor s nama, ali je na razgovor pristao pročelnik za komunalne djelatnosti u čijoj je nadležnosti i spomenuti komunalno gospodarstvo.
"Za staru gradsku jezgru ne dajemo nove dozvole za štekate, nego u principu produžujemo postojeće. Nove dozvole za štekate davat ćemo kad se uskoro usvoji Odluka o novom komunalnom redu u sklopu koje će se donijeti i novi plan korištenja javne površine u sklopu zone A, znači stare gradske jezgre. Konzervatorske smjernice nisu obaveza, mi ćemo ih nastojati uvažavati, ali nisu obaveza", rekao je pročelnik ureda za komunalno gospodarstvo u Splitu Damir Ordulj.
I tu smo se vratili na poznatu priču o turizmu i novcu.
"Grad Split je turistički grad, ako bi strogo slušali konzervatore, stara gradska jezgra bi bila prazna", rekao je Damir.
Studija Instituta za turizam Splitsko dalmatinske županije prošle godine pokazala je da grad Split puca po šavovima zbog turističkog zagušenja. Plan gospodarenja starom gradskom jezgrom još uvijek nije donesen, a spomenuta Odluka o komunalnom redu i kada stupi na snagu, u kolovozu ove godine, kako smo čuli konzervatorske smjernice nije dužna uvažavati.
