Snimke iz Zaprešića u kojoj zaštitari blokiraju kuću s gospođom zaključanom unutra šokirala je cijelu Hrvatsku. No, čini se da sudbina obitelji Strjački očekuje još desetke građana koji su se zadužili kod austrijskih RBA štednih zadruga. Mnogi su se, vjerujući susretljivim posrednicima, po kredit uputili preko granice. Do 2014., kad su takvi krediti za hrvatske građane zabranjeni, potraživanja su iznosila 280 milijuna eura. No dužnici tvrde da im nikad nisu isplaćeni cijeli iznosi za koje su se zaduživali, a zadruge su uspjele srušiti i zakon koji je hrvatske građane trebao zaštititi. Danka Derifaj detaljno je istražila model po kojemu strane zadruge ili dolaze do nekretnina ili ih, kao u slučaju Strjački, prodaju drugima zajedno s ljudima koji u njima žive.
Pokušaj deložacije, Zaprešić, 7. svibnja 2021. godine
Gledate dramu koja se odvijala u domu obitelji Strjački u Zaprešiću prije nepuna dva tjedna. Plaćeni zaštitari zauzeli su obiteljsku kuću u kojoj je s njima ostala vlasnica, 65-godišnja Miljenka Strjački, odbijajući napustiti svoj dom. Njezin sin Antun pokušao je doći do svoje majke.
„Grozno, užas…“, započela je Miljenka Strjački iz Zaprešića.
Rekli ste mi onu prvu večer da ste tri normabela popili tada?
„Nisam spavala, sjedila sam na krevetu, ono, strani ljudi u kući, ne znaš hoće li ti nešto napraviti ili neće, kad su provaljivali vrata, netko je rekao, to je i odvjetnica čula, bacit ćemo je na glavu po stepenicama. Bilo mi je dosta svega, ja sam rekla ne možete gore, ne smijete, ne dozvoljavam vam, nemate pravo, i rekli su dečki će ostati tu na stepeništu, međutim kad je policija otišla, oni su došli tu u boravak, ušli unutra, izvalili se na fotelju, razvalili, potrgali vrata, poslije su promijenili bravu“, prepričala je Miljenka Strjački.
Miljenka nam opisuje svoje iskustvo boravka sa zaštitarima koje je unajmila privatna tvrtka za prodaju nekretnina, Severitas d.o.o., u vlasništvu Željka i Branka Turića, s namjerom da ih izbaci iz kuće. U toj mučnoj opsadi provela je tri dana i dvije noći. Činilo se kao da se cijela situacija odvija potpuno izvan zakona, o čemu smo izvještavali u vijestima RTL-a. Policija jest nadzirala ovu jedinstvenu situaciju, ali bez ikakve reakcije. I zaštitari i Miljenka Strjački ostajali su u kući.
„Cijelo vrijeme su razgovarali među sobom, šaputali, dogovarali se, kad ih je netko zvao, pretpostavljamo vlasnik, gazda, šef, onda su izlazili na balkon pričati, a u petak navečer su nam iskopčali struju?“, prisjeća se Miljenka.
Nakon što smo mi tu bili?
„Tako je. Hidrofor je na struju, tako da sam ostala i bez vode, sve brave su mi promijenili, nakon što sam zvala policiju, oni su došli, zabilježili nešto i otišli su, oni nisu nadležni za ništa osim za remećenje javnog reda i mira i nasilje u obitelji, to je bilo njihovo“, potvrdila je Miljenka.
Jesu li oni vama ili policiji pokazali nalog ili nešto, bilo što na osnovu čega su oni došli, kojim pravom?
„Ne, ja sam tada prvi put vidjela tog Turića, ne znam koji je Branko ili Željko“, tvrdi gospođa Strjački.
On je bio tu?
„Da, on je imao papire u fasciklu, on je gurao vrata nogama, ne znam kakve papire je imao u tom fasciklu, on je to policiji pokazivao, ja nisam vidjela što im je pokazivao, ali im je zaista pokazivao, međutim kansije se u subotu kad su otišli, oni nisu uopće imali naloga, njih uopće nije firma angažirala, njih je angažirao Turić“, kazala je Miljenka.
Iz mučne situacije Miljenku su na kraju izbavili građani koji su se pred kućom okupili iz solidarnosti. Naime, obitelj Strjački nije ovršila tvrtka Severitas, već RBA „zadruga“ iz Austrije na osnovu kredita koji su podigli 2007. godine. U međuvremenu, dok je ovršni postupak trajao, RBA je njihovu kuću prodala novom vlasniku, tvrtki Severitas u vlasništvu Branka i Željka Turića. Te, iznimno teške večeri za Miljenku, Turići su došli po svoje.
Što konkretno nije bilo u redu kod te deložacije, zašto se ona nije trebala dogoditi?
„Prva stvar koja je isticana tijekom postupka, kolega koji je prije zastupao obitelj Strjački navodio je to da RBA zadruga više ne bi bila ovlaštena ovdje biti ovrhovoditelj jer je u međuvremenu tijekom tog postupka prenijela tu nekretninu na hrvatsko trgovačko društvo, agenciju za promet nekretninama“, ističe odvjetnica Sanja Dozet.
Severitas?
„Tako je“, potvrdila je odvjetnica Dozet.
Iz nadležnog općinskog suda u Novog Zagrebu još prvog dana ove, kako smo je nazvali, opsade obiteljske kuće, predsjednica suda nam je rekla kako tvrtka Severitas nema nalog suda za ovu deložaciju, te da je postupak na odlučivanju kod višeg suda, misleći pritom na zahtjev za izuzećem sutkinje koja je vodila postupak.
„U ponedjeljak, nakon dramatičnog vikenda u domu obitelji Strjački, ovdje na nadležni općinski sud u Novom Zagrebu vraćen je zahtjev za izuzećem sutkinje koji je podnijela odvjetnica obitelji. Dakle, njegovim rješavanjem, odnosno odbijanjem, rekla nam je sama predsjednica suda koja nas je primila ovdje, dala nam uvid u spis i pojasnila situaciju, rekla nam je da time nema više nikakve sumnje da je situacija okončana i da je rješenje pravomoćno“, pojasnila je reporterka Danka Derifaj.
Zaista, rješenje jest pravomoćno, no s RBA zadrugom kao ovrhovoditeljem, a ne tvrtkom Severitas, koja je u istom paketu s obitelji Strjački kupila još devet nekretnina s ljudima koji u njima žive.
„Osobito ono na što ukazujem, kada je riječ o deložaciji, deložacija je sama po sebi jedna vrlo teška procesna radnja kojom zadirete u ustavna i konvencijska prava, to vam je pravo na nepovredivost doma, pravo na uživanje vlasništva, pravo napristup sudu na neki način, jer iz ovog što je gospođa Miljenka rekla, stvari na koje je ukazivala, nitko nije o tome vodio računa“, rekla je odvjetnica Dozet.
Ključna stvar koju Strjački tvrde jest da im RBA zadruga nikada nije isplatila cjelokupni iznos kredita u iznosu od 120 tisuća eura, već samo 40 tisuća koji su bili potrebni da se zatvori do tada postojeća hipoteka na njihovoj kući kako bi se RBA „zadruga“ mogla upisati. S takvim slučajevima njihova sadašnja odvjetnica se već susretala u svojoj praksi, a val deložacija koji smo već imali prilike gledati prije nekoliko godina u Hrvatskoj uzrokovan je upravo dugovima u koje su zbog kredita austrijskih RBA „zadruga“ upale na tisuće hrvatskih građana.
„Takozvane RBA zadruge jesu dio grupacije Raiffeisen banaka, međutim, za razliku od Raiffeisen banke iza mojih leđa koja je registrirana u Hrvatskoj kao pravna osoba i ima licencu HNB-a. „Zadruge“, kolokvijalno zvane Zadruge, su zapravo 434 lokalne austrijske banke. U tome i jest cijela „rupa“, naime, naši građani su odlazili u Austriju dizati kredite u institucijama koje ne podliježu hrvatskim zakonima jer ovdje nisu registrirane“, rekla je reporterka Derifaj.
Taj pravosudni limb u koji su građani upali preko susretljivih posrednika izazvao je niz prosvjeda, a istrage je provodilo i austrijsko pravosuđe. Prema iskazu povjerenika jedne od banaka iz austrijske grupacije 2014., radilo se o gotovo tri tisuće kredita, od kojih je nevjerojatno visok broj, čak 75 posto, ocijenio nenaplativima. Austrijski novinar Josepf Gepp tada je pratio slučaj u Austriji.
„Nisu se bavili konkretno RBA bankama već kreditima u stranoj valuti koji su uzrokovali mnogo problema. Pa su 2013. uveli reformu prema kojoj, od te godine više nije dozvoljeno osobama u stranim zemljama davati kredit u stranoj valuti što se, također, odrazilo na poslovanje ovih Raiffeisen banaka koje to više nisu mogle raditi. Dakle, ako osoba u Hrvatskoj uzme kredit u eurima to se računa kao kredit u stranoj valuti“, izjavio je austrijski novinar Joseph Gepp.
Kako Hrvatska nije dio eurozone, svi krediti uzeti od austrijskih lokalnih banaka nakon 2013. nisu legalni. Tako je austrijska financijska regulatorna agencija FMA zaustavila i indirektno priznala njihovo problematično dotadašnje poslovanje u Hrvatskoj. No, za mnoge korisnike kredita ti problemi traju i danas. Proteklog tjedna ponovno su prosvjedovali ispred austrijskog veleposlanstva.
„Došli smo pred austrijsku ambasadu jer su i oni odgovorni za ovaj međunarodni kriminal pranja novca, utaje poreza i stvaranja u Hrvatskoj paralelnog novčanog sustava, znači došli smo im predati kaznenu prijavu koju podnosimo protiv njihovih firmi i nekih naših kao Severitas“, izjavio je Nenad Koljaja iz Udruge Veronika Vere.
U austrijskom veleposlanstvu nisu dobili odgovor. Odgovor Hrvatskih vlasti 2017. bio je takozvani Škibolin zakon, odnosno zakon o ništetnosti takvih ugovora o kreditima. Nakon njegova ukidanja mnogi dužnici RBA „zadruga“, zahvaljujući nagomilanim sudskim troškovima u parnicama koje su na osnovu njega podizali, ostali su u još težoj situaciji nego što su bili prije no što im je Vlada odlučila „pomoći".
„Ja, kao što znate sam iskoristio jedan politički moment da bih nametnuo tu temu i probao pomoći tim ljudima, zakon je prihvaćen jednoglasno, na žalost, na Europskom sudu je donesena negativna odluka i nakon nekog vremena Ustavni sud je ukinuo zakon. Tad je sudac Goran Selanec rekao da se Ustavni sud postavio kao protočni bojler, znači oni nisu donijeli neku svoju odluku nego su samo prepisali odluku Europskog suda bez obzira što oni više poznaju problematiku tih Raiffeisen zadruga koja se provlači godinama, a za razumijevati je da europski suci nisu možda ulazili toliko u dubinu, oni su to više gledali s nekog aspekta slobode kretanja kapitala, i presuda je nažalost bila takva da mi sa tim zakonom ograničavamo kretanje kapitala, iako to nije istina, jer mi nismo ograničili slobodu kretanja kapitala, ako smo ograničili neke kreditne institucije koje su zapravo djelovale ilegalno“, kazao je bivši saborski zastupnik Marin Škibola (nez.).
Vode li se još istrage protiv Raiffeisen zadruge u Austriji?
„Ne više, sve su zaustavljenje 2019., od 2014. do 2019., mnogi slučajevi su otišli u zastaru, a u mnogima nije potpuno jasno što se dogodilo pa su odbačeni./8:43/ U nekim slučajevima su Austrijske vlasti rekle da nemaju ovlasti dalje istraživati, a neki slučajevi jesu bili u nadležnosti austrijskog pravosuđa no u njima je došlo do zastare, stoga iz različitih razloga istrage se više ne vode“, tvrdi novinar Joseph Gepp.
Za trajanja Škibolinog zakona RBA je u strahu od velikih gubitaka prodala velik broj nekretnina upravo tvrtki Severitas koja je pokušala izbaciti Strjačke. Za sada znamo za sigurno još najmanje devet. Željko i Branko Turić odbili su stati pred naše kamere, nikada nam se nisu povratno javili niti iz odvjetničkog ureda koji zastupa i njih i RBA zadrugu. A s nama je odbio razgovarati i javni bilježnik koji je ovjerio na stotine i stotine ugovora o kreditu hrvatskih građana s lokalnim austrijskim bankama.
„Važno je za reći da ti ljudi kao takvi nisu krivi, bitno je da se ne stvara percepcija u javnosti da oni nisu podmirivali svoje obveze i da je to glavni problem. Glavni problem je to što je sustav dopustio tim Raiffeisen „zadrugama“ da daju toksične kredite, to je nešto kao što je bilo sa švicarskim frankom, samo još puno gore“, ističe Marin Škibola.
Da li vi smatrate da ste vi nešto dužni RBA zadruzi?
„Možda ovu razliku od par tisuća eura, samo to. Koliko smo dobili. Što smo nešto manje i platili. Smatram da su oni meni puno više dužni“, tvrdi Miljenka Strjački iz Zaprešića.
„Znači, njima je uopće bio problem dokazati, i dan-danas je problem dokazati da oni uopće nisu primili iznos za koji se terete, to je osnovna i ključna stvar“, zaključila je odvjetnica Dozet.
Osim ako se sami pojedinačno ne upuste u duge, skupe i neizvjesne sudske parnice većina RBA dužnika neminovno će ostati bez svojih nekretnina. Mnogi od njih ponovno s razlogom strepe od plaćenika koji će ih doći izbaciti iz njihove jedine nekretnine. Pitanje je dana kad će Strjačkima zauvijek razvaliti vrata.
