Interventna policajka na terenskom radu u Vukovarsko-srijemskoj županiji proživjela je neugodnu i ponižavajuću noć. Cijelu noćnu smjenu seksualno ju je uznemiravao nadređeni. Na javnu ispovijest pred našim kamerama odlučila se nakon što je on oslobođen na sudu. Zbog prirode njezina posla zamolila je zaštitu identiteta.
"Moj nekakav vid svega ovoga zašto ja sad vama dajem izjavu je iz razloga ako barem jedna osoba prijavi i ako sud konačno donese odluku da je to stvarno krivo ponašanje i to osudi, onda ja smatram da je ovo imalo učinka i da sam vama dala izjavu bez obzira što drugim medijima nisam davala izjave, ali da se možda na taj način nekome pomogne", rekla je policijska službenica.
U njezinom slučaju sud nije pomogao. Napasnik je oslobođen pod obrazloženjem da se radilo o samo jednom događaju. Pred našom kamerom policajka se prisjetila detalja te noćne smjene.
"Tu su išla njegova nagovaranja gdje je on spustio svoje sjedalo pa mi je rekao da i ja napravim isto. Ja nisam htjela. Onda se podbočio na svoju desnu ruku, a s lijevu ruku je stavio na moje bedro. Govorio je da je on specijalac, da se on naradio, da se on na**** pi***. Ispitivao me zašto ja to ne želim. Ja sam pokušala odmaknuti njegovu ruku na mjenjač, onda je počeo opet, pa mi je opet prošao rukom po bedru. Nakon toga, sjećam se da sam gledala ravno i da me je primio za glavu i okrenuo prema sebi i pokušao me poljubiti. U tom trenu sam izašla iz automobila", rekla je policijska službenica.
Nakon što se vratila u automobil, njezin šef je nakratko zaspao, a zatim se maltretiranje nastavilo kroz cijelu noćnu smjenu, od ponoći do šest ujutro.
"Išao je van iz vozila jedanput u toku noći, išao se pomokriti. Tu se vratio u vozilo i rekao je meni da sam mu mogla pomoći. Nakon toga smo krenuli u neki normalniji razgovor gdje sam ja pokušavala razgovarati o obitelji, o nekim nevezanim temama, čisto da smiri tu svoju tenziju koja je trajala od ponoći. Međutim, on se stalno vraćao, njemu su sve žene lijepe, svaka žena nešto ima, da on kad vidi ženu njega zanima dal' joj pi*** uska ili široka, kako dojka žene stoji u njegovoj ruci, zašto se ja pokrivam, da li se sramim svojeg tijela, da li on može probati kakve ja dojke imam, da je on primijetio dan prije kad smo se vidjeli u ophodnji da nosim jedinicu ili dvojku grudnjak, da mi on to može reći da li je to istina ili nije, da je on primijetio moju crnu kosu, zelene oči i malu crnu sportsku napetu guzicu. Tu je još govorio o tom svom varanju da je on bivši specijalac, i takve stvari i to je trajalo do kraja smjene", rekla je policijska službenica.
Drugo jutro odlučila je reći zapovjedniku što se dogodilo. Uz podršku njega i ostalih kolega ohrabrila se sve prijaviti.
"Znam kolegice iz drugih službi koje su doživjele takve stvari, ali nisu se usudile nikad ništa reći. Ja sam imala podršku, prijatelja, obitelji i ljudi na poslu. Međutim, svi su indirektno govorili: 'Pa zašto to tjeraš ako je prvi put?' Znači, on je bio proglašen da nije kriv kad sam ga ja gonila po službenoj dužnosti. Nisam mogla to pustiti", rekla je policijska službenica.
"PU Vukovarsko-srijemska je odmah reagirala i policijskog službenika iz tog događaja udaljila sa službene dužnosti, također su nadležni proveli propitivanje svih okolnosti i utvrdili da je teže prekršio disciplinsku mjeru tako što se nedolično ponašao u službi, zbog toga smo pokrenuli disciplinski postupak putem suda u Osijeku koji je nakon svih procesa predmetnog kaznio, sankcionirao uvjetnom kaznom prestanka državne službe", rekao je glasnogovornik PU Vukovarsko-srijemske Dragoslav Živković.
Ubrzo je ipak vraćen na posao, a zatim je iskoristio uvjete za prijevremenu mirovinu. Državno odvjetništvo u Vukovaru kaznenu prijavu protiv njega je odbacilo.
"Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima (tada Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru) je 7. ožujka 2016. donijelo rješenje o odbačaju kaznene prijave. Rješenje je doneseno u skladu s važećom pravnom praksom i shvaćanjem kojim se kazneno djelo razgraničavalo od prekršaja kada se javljalo kao ponovljeno spolno uznemiravanje počinjeno zlouporabom odnosa nadređenosti", odgovorili su iz Državnog odvjetništva RH.
Državno odvjetništvo je nakon odbačaja kaznene prijave podnijelo optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Vukovaru. No, uporna da istjera pravdu oštećena policajka je sama preuzela kazneni progon, pa je državno odvjetništvo do okončanja njezinog postupka predložilo sudu da pokrenuti prekršajni postupak zaustavi. Država ju je ostavila prepuštenu samu sebi.
"Ona je tu kao žrtva stekla snage i hrabrosti preuzeti kazneni progon, kad ga je preuzela je bila u jednoj iznimno teškoj poziciji jer je stala u cipele Državnog odvjetništva na jedan figurativan način i zastupala optužbu koju je trebala zastupati RH jer je u interesu RH da kazni počinitelje kaznenih djela i da pošalje tu jednu univerzalnu poruku kako počinitelju kaznenog djela tako i svim građanima", rekla je odvjetnica Sanja BezbradicaJelavić.
Državno odvjetništvo je tu poruku propustilo poslati, a Općinski sud u Vukovaru oslobodio je policijskog šefa uz gotovo isto obrazloženje: 'Radilo se o samo jednom događaju. Sutkinja Anica Filipović žrtvi je dosudila troškove suđenja.'
"Ja sam ostala šokirana, nakon svih naših akcija i zajedno sa 'Spasi me' i dugogodišnjim svojim radom, uvijek nas netko iznenadi svojom sudskom presudom ili činom što ja isto smatram nedopustivim, da je Državno odvjetništvo odbacilo jer mislim da je to trebalo goniti po službenoj dužnosti, a ne privatnom tužbom", rekla je SanjaSarnavka iz Zaklade Solidarna.
"Moralo se tumačiti drugačije, sud je donio oslobađajuću odluku upravo iz ovih razloga jer je tumačio propis na način da je djelo potrebno ponoviti više puta. Kao prvo kad propise tumačite morate ih tumačiti teleološki u skladu sa smislom i svrhom u koju su doneseni i sukladno propisima koji su po svojoj pravnoj snazi iznad zakona, a to su konvencije koje obvezuju RH. Sud je propustio tumačiti ovu konkretnu zakonsku odluku na takav način", rekla je Bezbradica Jelavić.
Na presudu je javno reagirao i ustavni sudac Goran Selanec koji je između ostalog napisao:
"Stajalište da 'samo jedno' seksualno uznemiravanje nije kaznenopravno dovoljno - pa stoga implicitno niti ne može povrijediti ljudsko dostojanstvo u mjeri koja zaslužuje kaznenopravnu reakciju društva - ostavlja dojam mehanizacije izuzetno važnog antidiskriminacijskog jamstva s ciljem pojednostavljivanja tog jamstva u primjeni. Ako pojednostavljivanje radi lakše primjene osiromašuje zaštitni potencijal zakonske odredbe onda se otvara problem."
A da problem postoji također je vrlo jasno dao do znanja i predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, koji se, što je vjerujemo nezabilježen slučaj, pred našom kamerom, dakle, javno ispričao policijskoj djelatnici zato što je izgubila spor.
"Ja sam se prije svega htio, u ime sudbene vlasti, ispričati policajki zato što je to zaista bila jedna pogrešna presuda gdje je napravljen jedan klasičan previd, koji mi suci ne volimo kad se tumači mehanički sudska praksa. Ovdje je sutkinja pogriješila, nije vodila računa o kriminalnoj količini djela i primijenila je jednu sudsku praksu koja se nikako nije smjela primijeniti", rekao je predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa.
No, ova isprika teško će popraviti nepravdu koja je ostala neispravljena.
"Jako loše, prvo me bilo sram, kao ženu. Nije bilo silovanja, nije bilo čina za koji se svi toliko jako love. Posramljena sam bila, on mi je bio nadređeni, on me trebao upoznati s okolišem gdje smo mi bili, gdje mogu doći osobe koje smo čekali, pokazati mi uređaj s kojim smo radili. Trebala sam imati neku sigurnost jer sam otišla od doma, bila sam na terenu bez svoje obitelji, s kolegama, nije to baš jednostavno. Ostavila sam doma dijete. Dođete na teren da odradite te svoje smjene za koje ste plaćeni najbolje što možete i onda se dogodi takva situacija samo zato jer ste žena u uniformi jer netko smatra da vam to može napraviti i to nadređena osoba", rekla je policijska službenica.
"Kolegica ne može snositi nikakve štetne posljedice zato što je tako protumačila zakon jer kad bi bilo suprotno onda se jednostavno ne bi moglo suditi, ali cijela ta situacija kad se sad gleda unatrag, mi na Vrhovnom sudu mislimo, i ja osobno, da je tu trebalo pokazati malo više sluha, malo više takta i malo više osjećaja za samo djelo koje se počinilo, za žrtvu i način na koji se to dogodilo", rekao je Sessa.
Nakon što je napasnik oslobođen optužbe, a žrtvi dosuđeni sudski troškovi, teška srca odlučila je odustati od prava na žalbu.
"Ja nisam dalje nastavljala sa žalbom, makar sam se jako dvoumila da li bi ili ne bi. Međutim, vjerujem da bi se sve to sve nekako kopiralo, znači on opet ne bi bio proglašen krivim, moji troškovi bi narasli. Meni je odvjetnica rekla da ja moram njemu pokrititroškove, njegovom branitelju i samom sudu i iz tog razloga sam stala sa svime", rekla je policijska službenica.
Takav razvoj događaja potaknuo je Sanju Sarnavku da pomogne mladoj policajki. Preko Zaklade Solidarna novac za troškove prikupljen je preko noći.
"Gospođa Sanja mi se javila, s tim da je ona rekla da žele bar pokriti troškove. Gledajte, uopće nisu bitni ti troškovi, to je jako lijepa gesta, zahvaljujem se prvenstveno njoj i svima koji su dali bar kunu, zbilja su me šokirali pozitivno. Ali uopće nije stvar u tome, stvar je da ja bih bila zadovoljna da sam dobila taj papir da je on kriv", rekla je policijska službenica.
Njezini odvjetnički troškovi stajali su je šest tisuća kuna, a sudski i troškovi obrane okrivljenika prijeći će i deset tisuća.
"Koja se to poruka šalje svim bivšima dobro da nisi prijavila i budućima nemoj biti luda jer postoji mogućnost da budeš kažnjena. Ali je ispalo da je ovom našom akcijom ljudi su ustvari uspjeli prepoznati nepravdu i ispalo je da smo u 24 sata skupili duplu sumu od željene i kad sam joj to javila ona se rasplakala", rekla je Sarnavka.
Pomoć je ponudila i odvjetnica Sanja BezbradicaJelavić koja je uvjerena da ovaj slučaj ne smije ovako završiti.
"Ja smatram da je toj ženi povrijeđeno pravo na pošteno suđenje, zajamčeno čl.6., pravo na privatni i obiteljski, i da je prema njoj postupano ponižavajuće, znači povreda članka 3. Europske konvencije i sve je to skupa povezano s jednim diskriminatornim aspektom, obzirom da su djela spolnog uznemiravanja neovisno o tome što se mogu počiniti prema bilo kome, statistički gledano ona teže pogađaju žene, pa se tu radi i o određenom obliku diskriminacije", rekla je Bezbradica Jelavić.
"Neovisno sad, ovaj dio medija mi nije baš ugodan, samo je otvorilo te rane koje su nekako bile spremljene nakon te presude i svega, ali da se to opet ponovi, opet bih to napravila. Zato jer stvarno smatram da to nije u redu. Pogotovo me boli taj dio da sam bila u uniformi", rekla je policijska službenica.
Seksualno napastovanje ili uznemiravanje jedan je od najčešćih oblika seksualnog nasilja koje se najrjeđe kažnjava. Obuhvaća neželjena spolna ponašanja koja ne uključuju nužno fizički dodir, ali osobu dovode u neugodan i ponižavajući položaj te izazivaju osjećaj srama. Ključni element je da ga provodi osoba s pozicije moći.
