Hrvatska je napravila još jedan veliki korak prema uvođenju eura, a Potraga istražuje što će nam sve nova valuta uskoro donijeti.
Kava i šišanje mogli bi drastično poskupjeti, kruh, mlijeko i ostale osnovne namirnice možda čak i pojeftiniti. Prognoza je to financijskih stručnjaka, ali i iskustvo susjeda nakon uvođenja eura.
Velikim kompanijama značajno će se pojednostaviti poslovanje, bankama će se izbiti golem izvor zarade, građani bi se mogli jeftinije zaduživati, a država će biti prisiljena pažljivo brinuti o javnim financijama.
"Mi smo izuzetno euroizirana zemlja, što nijedna druga zemlja nije. Mi već i sad imamo smanjen broj stupnjeva slobode za neovisnu monetarnu politiku. Ako bi tečaj kune ojačao prema euru, to šteti izvozu. Ako bi oslabio prema euru, to šteti svima koji su zaduženi u euru ili imaju kredite u eurima. Mi moramo kunu držati tu gdje je. Ako to moramo raditi i sad, što onda gubimo? Koju to neovisnost gubimo ulaskom u eurozonu? Nikakvu", objašnjava guverner HNB-a Boris Vujčić.
Još jedan detalj jasno pokazuje koliko smo ovisni o drugima. Čak ni naše kune ne tiskaju se kod nas, već u Njemačkoj i Austriji i mi ih moramo kupiti. Naravno - eurima. Jedino kovanice izrađujemo sami. Guverner Boris Vujčić pojašnjava kako ćemo samo dio prve pošiljke kovanica kovati sami jer nam treba gomila metalnog novca. Na kovanicama će biti prepoznatljivi hrvatski motivi.
Starčević, Marulić, Radić, Mažuranić, Jelačić, Gundulić i Dobrila bit će s nama barem do 1. siječnja 2023. Onda će velikani u ime državnih interesa svoje mjesto u našim novčanicima prepustiti jednoj stabilnoj, sigurnoj i politički korektnoj - bezličnosti.
No hoćemo li putem izgubiti monetarni suverenitet, hoće li siromašni biti još siromašniji i koji ćemo motiv staviti na naše kovanice eura, sve to istražio je Dario Todorović.
